Prva i najosjetljivija faza uređenja svetišta Gospi od Loreta na brdu Gaju ponad Primoštena polako se primiče kraju. Svi dijelovi impozantnoga kipa primoštenske nebeske zaštitnice, a bilo ih je osam, početkom tjedna dopremljeni su iz Zagreba i pažljivo montirani, a oko sedamnaestmetarske skulpture (s postamentom) do 1. svibnja bit će uređen i okoliš. Radnici su se užurbali po skelama oko kipa jer se jedino sinergijom mnogih ruku može, slažu se, obaviti dobar posao.
Svečanost otvaranja svetišta, naime, već je definirana i nema se vremena za predah. Najavljena je za 6. svibnja, četiri dana prije Gospina blagdana, no kako kaže Stipe Petrina, primoštenski načelnik, cijeli će projekt, koji se priprema punih četrnaest godina, od kojih deset intenzivno, biti završen tek nakon okončanja druge faze. U njoj će se na širokom platou, odakle puca predivan pogled na Primošten i otoke, biti uređena mala suvenirnica, sanitarni prostor i minijaturni ugostiteljski objekt.
– Bila bi prava šteta da se na ovakvom vidikovcu posljetitelji nemaju gdje okrijepiti i otpočinuti. Do tada, a računam da bi to moglo biti za godinu-godinu i pol dana, završit će se i četiri ceste s oko 2800 stuba koje se "slijevaju" s vrha brda i simboliziraju četiri svete rijeke – najavio je Petrina te dodao kako će ova faza koštati između dva i dva i pol milijuna kuna.
Arhitekta Arona Vargu, koji s kolegom mozaičarom, prof. Milunom Garčevićem "potpisuje" spomenik Gospi od Loreta, pronalazimo na Gaju. Upućuje nas da bi spojevi na samoj skulpturi trebali biti gotovi do utorka, kada će kapela u podnožju kipa biti obložena granitom.
– Kapela je sastavni dio skulpture. Kompletan projekt je zamišljen tako da je naprosto upisana u stožac. Taj zvonoliki Gospin plašt je često korišten u prikazu Gospe kroz hrvatsku povijest, a kružna kapelica je savršeni oblik renesanse koja je naslijeđe vukla iz doba antike. Osim kamenih blokova iz susjednih trogirskih kamenoloma, pri uređenju okoliša koristio se materijal koji smo ovdje zatekli. Iskopan je na brdu Gaju, a način slaganja podsjeća na čuvene vinograde obližnjeg Bucavca – objašnjava Varga.
Dodaje kako je projekt rezultat timskog rada njegovih kolega i prijatelja s Likovne akademije u Zagrebu – prof. Zdravka Brkića, kipara Marina Marinića, koji je radio oplatu za spomenik, kipara Nikole Vudraga, kojemu je povjerena izrada Gospine glave...
–Kad je riječ o inspiraciji, tu smo se prof. Milun Garčević i ja našli. Imamo sličnu sklonost u doživljaju antike i renesanse, koja je, inače, vrlo brzo nakon Firence došla i na područje Hrvatske – zaključio je zagrebački arhitekt, koji je prve skice skulpture u aktualnoj formi izradio prije pet godina.
Da je mozaička skulptura Gospe od Loreta sretan spoj arhitekture i mozaika, složio se i prof. Milun Garčević. I on, poput Varge, ističe značajan doprinos svojih najbližih suradnika u ovom velikom projektu, od supruge Mirjane, također mozaičarke, do bivših studenata. Desetak ih je, kaže, radilo – što kipara, što mozaičara.
– Odabrao sam materijal koji se svojom bojom i strukturom uklapa u ovaj ambijent. Čvrsti graniti mogu izdržati sve utjecaje podneblja, baš kao i kristalične strukture kojima su dodana 3D ogledala, obična ogledala i metalni listići u zlatnoj i srebrnoj boji 3D efekta – veli Garčević.
Što se ornamentike tiče, birani su ornamenti kao što je arbor vitae, odnosno drvo života, poznato još iz antičkih vremena. To, napominje, nije nešto novo u ornamentici, ali je novo u samom dizajnu.
– Nije kopija postojećeg, nego je riječ o redizajnu prema potrebi strukture koja počinje apstraktnim. Na drugom je prstenu monogram Ave Marija u reljefu. Arbor vitae nastavlja se i završava osmicama kao simbolom beskonačnosti. Iznad monograma su dva srca, geometrijski dekorativni simboli... U gornjem dijelu pojačava se intenzitet bjeline kroz materijale koji reflektiraju svjetlost. Zamjetna su šahovska polja koja su simbol naše zemlje, božićna zvijezda. Unutra je kristal s trokutom. Možete uočiti Davidovu zvijezdu, maslinovu grančicu, mističnu ružu, simbol Marije. U gornjem dijelu su različiti efekti, prepolovljene mandorle, meandar...
Gospina glava je redizajnirana prema američkom umjetniku Hiramu Powersu koji je radio slično kao naš Ivan Rendić. Uzeo sam jedan njegov portret koji sam redizajnirao i prilagodio ga izgledu Gospe. Bilo je teško naći lik koji će istodobno zrcaliti bezvremensku, trajnu ljepotu koja se izdiže u produhovljenost. Po nacrtima kojima je podloga Donatellova Madonna s Isusom, dječji Isusov lik mladi kipar Nikola Vudrag je modelirao u stiroporu. Poslije se lijevao u poliesteru do armiranog betona.
Na Gospinoj je glavi starohrvatska kruna s tri križa s poludragim kamenjem iz Brazila. Supruga i ja smo to poludrago kamenje čuvali od 2002. godine. Čekao sam ovaj trenutak da ga ugradim u nešto vrijedno. Zaista, skulptura simbolički izniče iz Petrove stijene do zlatne krune – nadahnuto je zaključio glavni mozaičar kipa Gospe od Loreta.
Zanimljivo je svakako da je upravo taj spomenik uvršten u projekt "Ruta loretskih hodočašća" te "Put Jubileja milosrđa", pa valja očekivati da će, nakon svečanosti otvorenja svetišta, Gaj postati nezaobilazno odredište mnogih vjernika.
