Nikada manje svijeta i nikada strožija pravila i mjere, što sigurnosne, što protuepidemijske, obilježili se ovogodišnju proslavu Oluje i Dana domovinske zahvalnosti.
Knin je bio i ostao prvorazredni politički događaj, pa su i ove godine prve redove okupirali državni vrh, ministri, stranački prvaci, saborski zastupnici, gradonačelnici i župani, dok su izravni sudionici događaja od prije 26 godine i njihove obitelji nekako ostali u drugom planu.
Za razliku od lanjske proslave koju su obilježili nove vjetrovi u odnosima Hrvata kao većine i Srba kao manjine u RH, ove godine s pozornice odaslane su jake poruke prema susjednim državama, u prvom redu Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković kao da su se bili uskladili svoje istupe, ali je to vrlo malo vjerojatno, jer su jedan drugoga vidljivo ignorirali i zaobilazili cijelog dana. Čak su i govore jedan drugog popratili gestama kao da ih se niti najmanje ni tiču. Milanović je i zaboravio protokolarno pozdraviti Plenkovića (ovaj njega nije, op. Z.Š.), ali se ispravio kasnije u govoru.
- Prošle godine imali smo proslavu gesta jer je bilo zločina. Moramo govoriti o zločinima. Ne može biti svaka žrtva ista. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema, često sam imao geste prema slabijima, a to su u ovom slučaju pripadnici manjinske zajednice. To ne treba zaboraviti. To je bol koja toliko preteže na obje strane da ta poluga prijeti puknuti. Tu su ubijani na svojim kućnim pragovima babe i djedovi, ljudi koji su imali naivnu vjeru da mogu ostati na svom pragu, no ubijeni su, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje, radi se o desecima ljudi. I to zaslužuje pijetet – kazao je Milanović, koji je u govoru izrijekom spomenuo zasluge generale Gotovinu, Ademija, Krstičevića, Kotromanovića i Koradea, te predsjenika Tuđmana i ministara Šuška i Jarnjaka, za što je zaradio pljesak nazočnih na stadionu NK Dinara.
- Mi tuđe zaista ne tražimo. Ovaj prostor je uvijek bio naseljen najtvrđima, najjačima… Tu se nikad nije lagodno živjelo. Krenemo li stalno žaliti nad sobom, kukati, nećemo se pomaknuti naprijed. I ako nas ima manje nego pred 20 godina, nema razloga za paniku. Izumrijeti nećemo. Okolnosti nikad nisu bile povoljnije nego danas. Moramo odrediti nacionalne interese – još je dodao predsjednik, uz upozorenje da u susjedi zasipaju hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za, kako je kazao,'nedokazana, izmišljena djela otprije 26 godina':
- To nije dobro. Hrvatska država treba reći – taj film ne bute gledali!
Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska je pobjedom u Oluji i pod teškim uvjetima iuspjela ustrojiti respektabilnu vojnu silu.
- Stoga danas odajmo priznanje pobjedničkoj hrvatskoj vojsci i policiji koje su pod vodstvom predsjednika Tuđmana porazile velikosrpsku politiku Miloševićevog režime čime je dovršen rat i uspostavljen mir. Tu pobjedu i pravo da živimo kao slobodni ljudi platili smo životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni, kao i pripadnicima manjina koji su branili Hrvatsku.
- Zato su Domovinski rat i pobjeda u Oluji temeljci suvremene hrvatske države. Otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zloćina i dosezanje pravde ostaje naša trajna dužnost. Zato simboličke geste od prošle godine nastavljamo provoditi vodeći se politikom pomirbe i razumijevanja uz poštovanje istine i pijeteta prema svim žrtvama. Nikad nećemo dopustiti da se dovodi u pitanje obrambeni karakter Oluje, to je poruka susjednoj zemlji Srbiji koja treba napustiti jalovu retoriku prošlosti i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti - naglasio je hrvatski premijer.
U istom tomu nastavio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je upozorio i na neke trendove teške sadašnjice:
- Ugrožena je i demokracija kakvu poznajemo; populizam, demagogija, laži i manipulacije mijenjaju sustave. U susjedstvu se događaju procesi na koje ne možemo žmiriti, tendencije u BiH da se oslabi pozicija hrvatskog naroda, to Hrvatska neće dozvoliti. U Srbiji konstantan pokušaj povijesnog revizionizma. Na to ćemo stalno ukazivati i poruka Srbiji iz Knina: Pogledajte istini u oči, prihvatite činjenice i odgovornost za ono što se događao devedesetih i onda možemo kvalitetnije surađivati.
I dok su vladajući s oba zagrebačka brda koristili govornicu, dotle su oporbeni nastojali što bliže doći novinarima i preko njih polsati poruku da su i oni tu.
Prvi je u Knin poranio mostovac Božo Petrov, dok su priliku u pauzi između polaganja vijenaca na glavnom gradskom trgu i svečanosti na stadionu ugrabili Hrvoje Zekanović, Karolina Vidović Krišto, supružnici Puljak, Siniša Hajdaš Dončić, Ivan Penava... Debitirao je i nov i zagrebački gradonačelnik Tomilsva Tomašević. U Knin nije došao prvi domovinac Miroslav Škoro, pa su mnogi iz toga iščitali poruku da je politika za njega već pomalo ugasli posao.
Umjesto njega uskočio je dvojac Stipo Mlinarić- Stjepo Bartulica, ali prvi od njih nije želio na središnji dio fešte jer mu je zasmetao odabir Danijela Rehaka kao ovogodišnjeg govornika ispred braniteljske i stradalničke populacije
- To nije dobro, to se ne radi, to je manipulacija braniteljskim udrugama. Izvukli su njega koji je kao Đakić maltene doživotni predsjednik logoraša. Zanima me hoće li se okrenuti prema premijeru i ministru i reći zašto nisu isplaćene ratne odštete ljudima koji su bili po logorima i zatvorima. 30 godina je prošlo od toga, Hrvatska nije uputila službeno Srbiji zahtjev za odštetu logorašima. To Danijel Rehak danas neće reći. Htjeli su poslušnika, a ne nekoga iz 4. ili 7. gardijske brigade – rekao je novinarima Mlinarić i produžio dalje.
Sam Rehakov govor bio je 'mlaka kamilica', puno blaži nego nekih drugih proteklih godina. Imao je prije svega potrebu zahvaliti 'ratnim kolegama koji su ga izabrali', a onda za poručiti da 'bivši logoraši slobodu ne uzimaju zdravo za gotovo, to da to ne bi smio nitko'.
- Jesu li branitelji zadovoljni današnjom Hrvatskom? Nisu u potpunosti, očekivali su više, da se s državom ophodi kao malim djetetom, jer smo se borili za njezinu slobodu i samostalnost – naveo je Rehak.
Nakon stadiona, svatko se razbježao u svom smjeru. Neki na misu u crkvu, neki na odvojene partijske fešte, neki na more i nastavak godišnjih odmora. Svoje je 'uredno' ove godine odradio i Marko Skejo, predsjednik Udruge 9. bojne HOS-a i njen ratni zapovjednik. Govor je održao pred skupinom istomišljenika u crnom i u svom stilu poručio da je “hrvatska vojska srpskoj kobri satrala glavu”.
- Mi smo u zajedništvu, sve gardijske i pričuvne brigade, specijalna policija i naša policija i došli smo se pokloniti i odati počast onima koji su ginuli sa svim oznakama hrvatskim. Kao pripadnik 9. bojne HOS-a želim i ovdje pozdraviti sve naše poginule strarim hrvatskim pozdravom - rekao je Skejo i onda tri puta uzviknuo “Za dom”. Okupljeni su mu iz sveg grla isto toliko puta uzvraćali s onim što već ide.
Prošli su lišo, jer policija, koje je ove godine bilo na svakom koraku, već dvije godine zbog toga ne podnosi prijave.