Počelo je ženskom veslačkom regatom "Dlan i veslo", nastavilo se svečanom skupštinom uz 10 godina Udruge "Betinska gajeta 1740", zatim kanatom (i porinućem) za upravo obnovljenu gajetu “Marija”, građenu davne 1922. u Betini, pronađenu na Pašmanu u neplovnom stanju, i - sad je to nova akvizicija, brod Muzeja betinske drvene brodogradnje.
Naposljetku, sve se to objedinilo na 19. regati "Za dušu i tilo", na Veliku Gospu, jer idrile su i veslačice, i skupštinari Udruge, i svi idrači mista Betine i otoka Murtera, i dica i stariji, i puno, puno mladih!, idrila je prvi put rečena gajeta “Marija”, a po ne znam koji put gajeta “Cicibela”, za sada jedina u betinskom portu - Muzeju na otvorenome - koja je zaštićena kao kulturno dobro RH. Zaštititi bi trebalo i njezina vlasnika Marina Mijata. Samo njegova luda upornost i infišacija mogle su s ”Cicibelom” doći do te mire! Do najviše državne zaštite.
U cilj regate ušlo je samo 18 brodova jer “kasnije je vitar skroz pa’ tako da su mnogi upalili (zna se šta: motore, op. J.G.)” - piše mi u poruci predsjednica Udruge "Betinska gajeta 1740" Marinka Fržop, ona i Ana Mijat, direktorica TZ-a Betine, organizatorice su regate. Uzele u Betini žene timun u svoje ruke.
Bitan je start
Kad je 47 - ponajviše gajeta, pa leuta, pa kaića - startalo iz betinske rive pa prema Plitkoj vali, još je i bilo pet, šest čvorova nekog juga -jugozapadnjaka. Vozilo se potom prema Prosici pa orcalo opet na bovu u Plitkoj vali pa odatle u cilj - ispred rive. I u bezvjetricu.
- Je, bio je slab vitar s tendencom pada, a tada najbolje do izraza dolaze i brod i znanje posade. Oni bolji okrićali su bovu od krme, a zadnji bovu od orce, a razmak je to od oko dvi milje, onda znate. Je, bitan je i start, taj naš iz rive s potezanjem na sidro, pa ko se bolje provuče, bolje starta - govori glavni sudac regate Ante Fržop, kalafat.
Svakako, bilo je toliko vruće i toliko bez vjetra i toliko sporo da je svim posadama uskuvala kaldaja, svi su se vratili znojni, izmučeni i crveni ko škrpine i čim bi vezali brod, bacali su se u more, tu pod rivom. Ubilo ih lipo vrime!! Cure iz posade najslikanije i najnovije gajete "Marija", one muzejske, skoro da su kolutale očima i nisu vidile časa izletiti na kopno... što je teže polazilo za rukom ravnateljici MBDB-a Kati Šikić Ćubrić jer je na brodu bila na štakama... prethodno je sredila gležanj na skalama Muzeja.
- Prvi je došao Jezerski brod TI 183698, ali smo ga morali diskvalificirati. Nakon murterskog "Latinskog idra" i mi smo uveli premjer, a njihova dužina lantine, time i kvadratura idra, prelazila je propozicije - govori Fržop.
Bolja fešta
E, to je sad jedna mala zapetljancija: dva mista su uvela premjer, a treće, Jezera - i na pomolu Tisno kao četvrto, nisu. Za neke regataše i mjesta logika je ovakva: više će brodova doći i kasnije će biti bolja fešta ako nema premjera i to je razumljivo jer su ovo središnji društveni događaji tih mjesta i svakom je stalo da bude veselo i masovno.
Ali, to nas vuče feštanju, a ne natjecanju i pitanje je oćemo li dicu učiti pravilima, a ne samo feštanju - govori Fržop.
Što se mene tiče - ja bi i pravila i feštu. A malo-pomalo, ostvarit će se i to.
Sve što je na Murteru zamišljeno kad je u Murteru počeo, a kasnije u Betini svojski prihvaćen taj REVIVAL tradicijskog drvenog broda - sve se i ostvarilo. I sve još ide dalje. Drugdje duž Jadrana s većim ili manjim uspjehom, bilo je tu i akcija tipa “idrila je samo jedno ljeto”, ali na Murteru, evo u Betini, tu se, majci, stalno rade neki koraci naprijed.
Zašto? Zato što je betinska gajeta sveti, živi brod. Na leutu “Gušte” prvi put je idrio i mjesni župnik Miroslav Stojić, i don Miro je rekao kad se obnovi Gospe od Gradine, napravit će se jedna regata njoj u čast!
A na ovoj vreloj i bezvjetroj regati u cilj je ušlo, rekosmo, samo 18 brodova: gajete su popunile sva ti prva mjesta, od leuta u cilj je ušao samo jedan i od kaića samo jedan.
Iduća, murterska regata "Latinsko idro", i zadnja u kalendaru, na rasporedu je 26. rujna. A onda će se za malo vremena gajete i leuti naći na ruti prema Kornatima, ili Modravama, po masline (ako ih ne pobere suša) i drva. Dabogda im se posrećilo, pogotovo ovo s maslinama...
Pobjednici i zaslužnici "Regate za dušu i tilo" dobili su priznanja i darove - kalafatski rad. Nagradu za ukupnog pobjednika napravio je brodograditelj Milan Burtina, a dobio je Ante Turčinov Klepac. Prve nagrade bili su škanjeli, rad brodograditelja Željka Burtine, drugu nagradu, sohe, napravio je brodograditelj Tomislav Pavić. Treće nagrade, mankule, napravio je brodograditelj Neven Kukin. Svi su se kalafati odazvali organizatorima i izradili te divne drvene predmete!
A posebna nagrada, soha iz škvera "Ćiro", dospjela je u ruke Vanje Sekulić. Tonko Skračić i Zdenko Bilić dobili su slike sponzora slikara Slavimira Miće Kapova.
REZULTATI
Gajete:
MU 752 Ante Turčinov Klepac
MU 777 Miroslav Bosna
MU 485 'Sirotica' Damir Ćorkalo
Leuti:
1.MU 85, 'Gušte', Tonko Skračić Treva
Kaići:
MU 906, 'Marinka', Filip Sladić
Nagrađeni
Pobjednici i zaslužnici 'Regate za dušu i tilo' dobili su priznanja i darove - kalafatski rad. Nagradu za ukupnog pobjednika napravio je brodograditelj Milan Burtina, a dobio je Ante Turčinov Klepac. Prve nagrade bili su škanjeli, rad brodograditelja Željka Burtine, drugu nagradu, sohe, napravio je brodograditelj Tomislav Pavić. Treće nagrade, mankule, napravio je brodograditelj Neven Kukin. Svi su se kalafati odazvali organizatorima i izradili te divne drvene predmete!
A posebna nagrada, soha iz škvera 'Ćiro', dospjela je u ruke Vanje Sekulić. Tonko Skračić i Zdenko Bilić dobili su slike sponzora slikara Slavimira Miće Kapova.
