Kada bismo godinu na izmaku mogli 'zbrisati', zaboraviti i pamtiti samo ono lijepo što nam se u njoj dogodilo, bilo bi idealno. Nažalost, to nije moguće. No, ne treba biti pesimista, predati se…Valja misliti pozitivno, raditi što je moguće i svesti se u te okvire. Proći će i ova nevolja. Sve su, pa će i ona. Iako, kažu stručnjaci, treba u ovakvim situacijama živjeti - dan za danom, bez velikih planova - čovjek ne bi bio čovjek da planova nema. I da ne vjeruje da će ih jednog dana ostvariti. Tako je u privatnom životu, ali i poslovnom svijetu. Zbog toga me direktorica Turističke zajednice grada Drniša Ivana Mendžušić nije iznenadila zbog svojeg pozitivnog stava i uvjerenja da za grad na Čikoli, iliti podno Promine i njegovu okolicu u turističkom smislu dolaze bolja vremena.
- Uslijed cijele ove situacije oko COVID-a shvatili smo da ćemo morati pristupiti turizmu na jedan transmoderan način, koji između ostalog uključuje spajanje kulturne baštine i turizma. Turizam jest grana koja je vrlo krhka, ali mislim kako će on pokazati i nevjerojatnu moć transformacije i oporavka u nekim budućim vremenima, kaže Mendžućić i dodaje da je turizam oblik druženja, a TZ, u suradnji s drugom dionicima, nastoji će se to druženje obogatiti.
- Iz dana u dan imamo sve više kuća i vila za odmor te OPG-ova koji se bave turizmom. Ukupno je ih je 91 i raspolažu s oko 600 ležaja, a najviše ih je na području Miljevaca. No, ima ih i u drugim sredinama poput Pakova Sela. Ono što sada pokušavamo napraviti je bolje brendiranje drniškog pršuta i vina drniškog kraja. Najpoznatiji je drniški merlot, ali on nije autohtona sorta i ima ga po cijelom svijetu. Naš je cilj promocija autohtonih sorti - debita, lasina i plavine. U suradnji s županijskom Turističkom zajednicom krenuli smo s radionicama, u čemu nas je podržala Udruga turističkih vodiča 'Mihovil' iz Šibenika. Napravili smo turu po nekim od obiteljskim gospodarstvima na našem području koja se bave proizvodnjom pršuta, sira ili vina. Šibenska Udruga vodiča osmislit će jednu turu po unutrašnjosti vezanu upravo za eno i gastro ponudu, govori Ivana.
S obzirom na to da među turistima koji dolaze u drniški kraj ima i ljubitelja piva, poput Njemaca ili Belgijanaca, Ivana je došla na ideju da imaju i 'Drniško pivo'. Ideja je pala na plodno tlo i realizirana u suradnji sa šibenskom Pivovarom 022.
- Vjerujem da će se 'Drniško pivo', na kojem je modernizirana etiketa 'Vrela života' Ivana Meštrovića i QR kod koji snimkom na mobitelu vodi na link naše Turističke zajednice, prodavati i kao suvenir u pakovanju od dva, četiri ili šest, kako ih popularno nazivaju, siks-pekovima. Cilj nam je da se ono prodaje i na našim utrkama: Mountain bike Promina, koju planiramo po prvi put održati slijedeće godine u suradnji s BK 'Petar Svačić', te na već tradicionalnom Promina Treku u organizaciji PD Promina. Drugi cilj je stvoriti što veći broj kušaonica za sutrašnju cestu pršuta i vina, na kojoj će biti i drniškog kraft piva. Trenutno su vinari najspremniji za razvijanje bilo kakvih projekata jer ih većina ima ili kušaonicu ili ugostiteljski objekt, a neki i smještaj kojeg mogu ponuditi gostima, navodi direktorica TZ-e.
Dok mi je govorila što sve čine i kane činiti kako bi privukli što veći broj turista u drniški kraj i zašto bi ga uopće trebali posjetiti, odsjesti u nekoj od kuća za odmor i uživati nekoliko dana, za uho mi je 'zapeo' plan - ferate Promina. Prvo mi se pred očima stvorila slika vlaka na uskotračnoj pruzi koju vuče lokomotiva parnjača, a onda sam se sjetila - Aha, to su one sajle uz pomoć kojih se penje po stijenama.
- Plan je da feratu Promina slijedeće godine napravi naše Planinarsko društvo Promina, pošto su sudjelovali i u izradi ferate na Dinari koja je izuzetno zahtjevna. Vidjet ćemo kojim će dijelom Promine fereta prolaziti i koliko će biti zahtjevna. Naime, što je zahtjevnija veći je problem turistima koji ju idu 'odrađivati', a nisu za takvo što dovoljno fizički pripremljeni i opremljeni, kaže Ivana.
Sve je to dio plana daljnjeg razvoja aktivnog turizma zbog kojeg turisti rado dolaze u ovaj kraj, pa u tom kontekstu spominje i već postojeću feratu na Čikoli, koja je privlačna za penjače u svako doba godine. Inače, ovogodišnja turistička sezona bila je, kao i u ostatku zemlje, upola lošija nego lanjska i treba vjerovati i nadati se da će slijedeća biti sasvim drugačija - zdrava i prava.
Iako je na mjestu direktorice TZ-a od srpnja ove godine, Ivana je dobro upoznala sve prednosti i vrijednosti, te povijesno i kulturno blago kojim obiluje drniški kraj.
Uspostavila je, bolje reći nastavila, dobru suradnju svojih prethodnica s drugim institucijama i ustanovama koje na ovaj ili onaj način sudjeluju i pridonose razvoju turizma i promociji drniškog kraja, pa među ostalima i s drniškom osnovnom i srednjom školom.
A sve to u okviru velikog projekta 'Meštrovićevo blago' kojim žele i malim i velikima, domaćim i stranim gostima, predstaviti velikana svjetskog glasa - Ivana Meštrovića, te ljepote kraja iz kojeg potječe. Tu je nastala kvalitetna suradnja s turističkom vodičicom Josipom Petrinom, članicom šibenske Udruge turističkih vodiča Mihovil.
Josipa, koja je tog dana kad smo posjetili Drniš, napravila turu po gradu s nekoliko učenika trećeg razreda tamošnje osnovne škole, je i voditelj interpretator i po struci - kako reče - prosvjetar te ju je rad s djecom uvijek privlačio.
- Ovo je svojevrsni pilot program kojeg je puno lakše provesti u jednoj manjoj sredini kao što je Drniš nego u većem gradu. Kako Hrvatska turistička zajednica kreće s projektom 'Djeca čuvari baštine', mi smo napravili program pod nazivom 'Grad Drniš - prijatelj baštine'. Projekt je namijenjen učenicima trećeg, četvrtog i petog razreda osnovne škole, a objedinjuje programe iz hrvatskog jezika te prirode i društva, odnosno povijesti i zemljopisa.
Drniško je područje prebogato materijalnim i duhovnim naslijeđem svih civilizacija i kultura, od prapovijesti do danas. Da bismo sačuvali to što se sakupljalo i pamtilo tisuću pa i više godina moramo djecu upoznavati s onim što jesmo i što imamo. A to je najprirodnije i najupečatljivije posjetom lokaliteta i pričanjem legendi i priča - od Drniša do Promine, Bribirske glavice preko Cecele do Bunuma - rekla je među ostalim Josipa.
S obzirom na to da drniška srednja škola nosi ime Ivana Meštrovića, programom za srednjoškolce, učenike prvog i drugog razreda, temeljio bi se na upoznavanju s djelom i životom našeg najvećeg kipara i to kroz radionice.
- Za prvi razred to su šetnja gradom i pronalaženje Meštrovićevih djela, posjet Muzeju grada Drniša i upoznavanje s ranim Meštrovićem, obilazak Otavica, rodne kuće i Mauzoleja obitelji Meštrović te Galerije Meštrović u Splitu. Radionice za drugi razred proširuju znanje o Meštrovićevu radu i djelima nastalim izvan Hrvatske: u Beču, Londonu, SAD-u, Parizu, Rimu - s tim da djeca sama odabiru i prezentiraju svoj izbor, naravno uz stručnu pomoć mentora, nastavnika, turističkog vodiča, kustosa Meštrovićevih muzeja i slično. Kruna i završetak projekta bila bi posjet Zagrebu i Ateljeu Ivana Meštrovića te upoznavanje s njegovim radovima, uz stručno vođenje. Meštrović je zaslužio postati brend ovoga kraja, na kraju će Petrina.
Suradnja s Muzejem grada Drniša
Kustosica u Muzeju grada Drniša Antonia Tomić kaže da se mogu pohvaliti izuzetno dobrom suradnjom s drniškom Turističkom zajednicom.
- Drniš je mjesto koje se turistički otkriva i ima puno toga za ponuditi i pružiti gostima. U Muzeju sam osam godina i mogu reći da su nam turističke grupe zadnjih godina sve češće te de je sve više pojedinačnih posjeta. Čak se iznenadimo iz kojih sve država dolaze. Obično „put“ ide od Turističke zajednice u koju zalaze i tamo dobiju informacije gdje se nalazi Muzej te što u samom gradu vrijedi posjetiti i doživjeti. Korona nas je ove godine omela u svemu, ali doći će vrijeme kad ćemo imati i grupnih i pojedinačnih posjeta više nego prije, kaže Antonia i dodaje da će tada nastaviti i sa suradnjom ne samo s drniškim već i školama iz susjednih županija koje bi svoje učenike dovodili na jednodnevni izlet u Drniš. Osim Muzeja posjetili bi i druge znamenitosti u gradu kao što su Vrelo života, Gradinu te vjerske objekte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....