StoryEditorOCM
ŽupanijaIZUMIREMO LI?

Sredinom 21. stoljeća prosječni Šibenčanin će imati 60-ak godina, a broj stanovnika županije mogao bi pasti na 60 tisuća

Piše Tihomir Rajčić
10. lipnja 2017. - 22:39


Šibenik i šibenski kraj zadnjih godina doživljavaju "grandparent bum", jer je u Šibensko-kninskoj županiji sve više baka i djedova koji su zagazili u deveto desetljeće života, a sve manje unučica i unuka predškolske dobi. Zbog toga su brojna naselja šibenskog područja pred demografskim izumiranjem, pa u doglednoj budućnosti možemo očekivati izumiranje Šibenika i Šibenčana kakvim ih danas znamo. Ovu crnu sliku šibenske budućnosti donose znanstvenice Snježana Mrđen i Dolores Barić, koje su lani istražile problem starenja Šibenika i njegova područja.

Posljedice rata

Šibenska županija je danas, s malo više od 100 tisuća stanovnika, jedna od najslabije naseljenih županija u čitavoj Hrvatskoj. Njezino stanovništvo ubrzano stari, pa prosječni stanovnik Šibenske županije s otprilike 45 godina spada u sam vrh sve starijeg hrvatskog stanovništva. Još je više zabrinjavajuće što je prosječna žena sa šibenskog područja s 48 godina nešto starija od prosječnog muškarca, koji ima 44 godine.



Ovo starenje stanovništva šibenskoga kraja traje već četiri desetljeća, a posebno su ga ubrzale posljedice Domovinskog rata, čije su se važne vojne, ali i političke bitke vodile upravo na šibenskoj bojišnici. Stoga je šibensko područje u 21. stoljeće ušlo s više starijih preko 65 godina nego djece do 15 godina. Čitava stvar izgleda još opasnije ako se zna da je prije četiri desetljeća prosječni stanovnik šibenskoga kraja imao tek oko 30 godina, odnosno da je stanovništvo šibenskog područja od 1971. do danas ostarjelo čitavih petnaest godina.

Val iseljavanja

Ako se starenje stanovništva šibenskoga kraja nastavi ovakvom brzinom, sredinom 21. stoljeća prosječni Šibenčanin će imati 60-ak godina, a broj stanovnika županije mogao bi pasti na 60 tisuća, što znači da bi na području grada moglo živjeti manje od 30 tisuća stanovnika, dok bi golemo kninsko i drniško područje s tridesetak tisuća stanovnika moglo zjapiti prazno.

Tračak svjetla u ovoj mračnoj priči je područje Knina gdje su hrvatski doseljenici iz Bosne i Hercegovine "pomladili" svoj novi zavičaj, pa je prosječni Kninjanin otprilike pet godina mlađi od županijskog prosjeka.

No, svijetli primjer Knina ne može sakriti činjenicu da se na šibenskom području već više od pola stoljeća rađa sve manje i manje djece. Činjenica da se prije pola stoljeća rađalo otprilike 3000 djece godišnje, dok se danas rađa oko 800, dovoljno govori sama za sebe.

U ovoj priči posebno zabrinjavajuće zvuči podatak da šibenskom području nedostaje žena za brak pa je svaki peti ili čak svaki treći muškarac prisiljen biti neženja, što na duge staze znači i manje djece.

Druga šibenska demografska rana, koja zadnjih godina boli čitavu Hrvatsku, a posebno Slavoniju, jest iseljavanje. Osim bijega mladih sa zagorskih područja Drniša i Knina u industrijska središta Hrvatske, posrijedi je i napuštanje domovine.
 


Djece sve manje
Prema podacima iz 2015., Hrvatska je u Europskoj uniji na visokom 18. mjestu po starosti stanovništva koje se već oko pola stoljeća ne obnavlja prirodnim putem, tj. više Hrvata umire nego se rađa.
U ovoj crnoj računici, Šibensko-kninska županija je, sa 109.375 stanovnika prema popisu iz 2011., na samom začelju, 18. mjestu, po brojnosti stanovništva u Hrvatskoj. Manje stanovnika imaju samo Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.
Starost Hrvatske, koja se ogleda u činjenici da oko petine stanovništva ima više od 65 godina, u šibenskom je kraju još izraženija jer je više od četvrtine stanovništva (29.634) starije od 65 godina.
Opasni kontinuitet starenja šibenskog kraja očituje se u činjenici da su prema popisu 1971. stariji od 65 godina činili tek desetinu stanovništva, dok su djeca do 14 godina činila četvrtinu stanovništva šibenskoga kraja.
Prema popisu iz 2011., udio djece u stanovništvu šibenskoga kraja pao je na sedminu, pri čemu posebno porazno izgleda činjenica što djece do 14 godina ima upola manje (15.450) nego stanovnika starijih od 65.
Ovo starenje i moguće izumiranje sadašnjeg stanovništva šibenskoga kraja najočitije se vidi u činjenici da u 16 naselja županije, prema popisu stanovništva iz 2011., nije bilo djece. A bez djece nema budućnosti ni Šibenika ni Hrvatske.


Županija usamljenih starica
Sve ovo, usporedo s pretvaranjem "baby boom" generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata u "grandparent boom" generaciju, te produženjem prosječnog životnog vijeka na osamdeset godina, realnim čini mogućnost da Šibenik i njegova okolica do polovine ovog stoljeća postanu prazna zemlja starih ljudi, posebno žena.
Naime, prema raspoloživim podacima, prosječna žena šibenskog područja može očekivati dulji životni vijek od muškaraca pa je broj žena starijih od 80 godina dvostruko veći od muškaraca iste dobi (3823 prema 1925). Zbog toga postoji mogućnost da će šibensko područje u bližoj budućnosti biti zemlja usamljenih starica koje, zbog potpunog kolapsa nataliteta, neće imati unuke.
Sve to znači da bi do polovine ovog stoljeća Šibenska županija, kao i mnoga hrvatska područja, mogla postati područje nasumičnih imigracija koje će izmijeniti, a možda čak i izbrisati, njezin stoljetni hrvatski karakter. A sve zbog neučinkovite pronatalitetne politike, ali i nedostatka racionalne, hrvatskim interesima prilagođene, useljeničke politike.

26. travanj 2024 06:39