Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je na Hvaru ugovor s predstavnicima priobalnih općina, gradova i županija 40 ugovora, vrijednih 19 milijuna kuna, kao dio Programa razvoja otoka u ovoj godini. Od tog kolača šibenske bodule dopalo je samo 370.000 kuna ili manje od 5 posto od ukupne dogovorene sume. Taj podatak nameće žiteljima sve pustijih šibenskih naseljenih otoka više dvojbi, zaključaka i pitanja, pa i tezu je li oko pedeset tisuća eura za šest otoka i svojevrsno ruganje sa šibenskim bodulima, gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom!?
Maćehinska podjela otočnih sredstava otvara i pitanje koliko su mjesni odbori sve pustijih šibenskih otoka u dosluhu s gradom i Šibensko-kninskom županijom oko revitalizacije malih otočnih mjesta. Mučni dojam dodatno potencira i objašnjenje da je najveći dio sredstava utrošen ili će biti investiran u dječja igrališta, šetnice… U projekte koji su čista komunalna "kozmetika", a daleko od temeljnih problema Zlarina, Žirja i ostalih naseljenih otoka šibenskog arhipelaga.
Primjerice, kako Ministarstvo prometa, Šibensko-kninska županija i grad Šibenik mogu biti indiferentni na podatak da više od 50 puta godišnje, zbog bure i juga, trajekt i katamaran ne pristaju na Žirju i Kapriju, zbog nedostatka alternativnog pristaništa!? Postoji li način da se otok Prvić, koji po teritorijalnom ustroju pripada Vodicama, spoji na kopno brodskom (ili trajektnom) vezom, "dugom" 10-15 minuta, a ne dobrim starim "Tijatom", koji do Šibenika od Šepurina plovi više od 60 minuta!?
Konačno, je li se ekološkom herezom (i dalje treba) smatrati nasip kopno – Krapanj, koji bi od otoka spužvara napravio "mini Sveti Stefan"!? Da su nadobudni ekolozi bili na djelu u minulim desetljećima i stoljećima, nikad se ne bi s kopnom spojili Vir, Pag, Rogoznica, Tribunj, Murter, Primošten… Otoci (i općine), koje bi bez mostova i nasipa bili osuđeni na tiho umiranje. Poput Žirja ili Kaprija.
A prijeko potrebni prometni "zahvati" samo su temeljni uvjet da se na otocima krene s kakvim-takvim gospodarskim projektima. Kako zapravo vratiti život otocima bez dobre (brodske) veze i barem minijaturnih gospodarskih poteza!? U toj surovoj problematici 50 tisuća eura za šest otoka zaista se doima kao ruganje države šibenskim školjima. Pogotovo najudaljenijem Žirju, koje je u Domovinskom ratu svojom topničkom bitnicom obranilo Šibenik i Hrvatsku.