Pokrenut postupak zaštite i proglašenja slanog jezera Zmajevo oko spomenikom prirode

Županijska skupština pokrenula je postupak zaštite i proglašenja slanog jezera Zmajevo oko spomenikom prirode. Prijedlog da se zaštiti rogozničko jezero dao je prošlog mjeseca Kluba vijećnika SDP-a, a nova vlast na čelu sa šibensko-kninskim županom Markom Jelićem uvrstila je prijedlog već na ovu sjednicu. Za ovu točku dnevnog reda posebo se angažirao i županijski vijećnik iz Rogoznice Ljubo Županović Lebo s NL Stipe Petrine.

Vijest je, ako je suditi po društvenim mrežama, oduševila je Rogozničane i brojne prijatelje Rogoznice, međutim proglašenje slanog jezera Zmajevo oko spomenikom prirode ne znači i spas jezera.  Drugi važni korak su prostorni planovi, odnosno Urbanistički plan uređenja turističke zone Medine koji bi nakon ove odluke po sili zakona trebao biti stavljen izvan snage. To bi trebalo napraviti rogozničko Općinsko vijeće što je u ovom trenutku gotovo nemoguće. Rogoznica nema načelnika jer je Marijo Mladinić nakon samo šest mjeseci dao neopozivu ostavku, a malo je vjerojatno da će hadezeova većina na čelu s bivšom načelnicom Sandrom Jakelić povući taj potez kada su upravo oni 2019. godine donijeli taj nakaradni prostorno planski dokument.

Pored niza neusklađenosti s planovima višeg reda, a što po zakonu ne smjelo biti, u UPU Medine nalazi se i zbunjujuću formulaciju koja se odnosi na slano jezero Zmajevo oko, naime, izrađivači plana spominju takozvani inundacijski pojas  koji je nova kategorija u našem vodnom pravu. Inundacijski pojas definira zemljišta uz vodotoke i druge površinske vode i u njemu je zabranjena ili ograničena svaka radnja kojom se može pogoršati stanje vodnog režima i  stupanj ugroženosti od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Rogozničko slano jezero Zmajevo oko nije vodotok ni površinska voda, nema ugroženosti od poplava, u njemu je more i kapilarno je povezano s okolnim morem što potvrđuju znanstvena istraživanja, a dokaz za to  su plima i oseka. Ostaje stoga nejasno zašto se spominje inundacijski pojas koji predviđa minimalnu zaštitu široku tek  10 metara od  gornjeg ruba javnog vodnog dobra dok pojam javnog pomorskog dobra u  općoj uporabi  podrazumijeva znatno veći zaštitni pojas i to od 70 metara kako stoji u  generalnom PPU.  Izrađivač plana splitski „Urbos“ doista se vraški trebao potruditi da u zakonskoj regulativi pronađe formulaciju kojom bi znatno smanjio stupanj zaštite ovog jedinstvenog prirodnog fenomena. Znamo da izrađivači prostornih planova rade po nalogu naručitelja planova, dakle politike, međutim nevjerojatno je da se toliko može zabrazditi izvan zakonskih okvira, tim više jer je isti izrađivač radio i generalnu plansku dokumentaciju odnosno Prostorni plan uređenja  Općine Rogoznica u kojem doslovno piše da je Zmajevo oko poseban rezervat u moru.  Upravo ta formulacija usklađena je s posebnim uvjetima korištenja osobito vrijednih dijelova prirode u Prostornom planu Šibensko-kninske županije.

I onda spltski „Urbus“ s planom nižeg reda, koji obavezno mora usklađen s planovima višeg reda, proglasi slano jezero vododerinom i na destak metara od njegovog ruba predvidi gradnju hotela od 24 metra. I to prođe u županijskom Zavodu za prostorno planiranje i u nadležnom ministarstvu bez  ikakvih reakcija državnih organa gonjenja kao što je primjerice DORH.

Znanstvenici, novinari i aktivisti već 25 godina bore se za spas rogozničkog slanog jezera. Mnogi od njih prošli su pravu torturu pritisaka i sudskih progona i nadamo se da je konačno došlo vrijeme da zaštita prirode pobjedi gramzivost.  Još jednom ponovimo:rogozničko slano jezero proglašeno je najvećom misterijom istočne obale Jadrana. Surovi, jedinstveni okoliš Zmajevog oka  s debelim  donjim slojem sumporovodika zainteresirao je brojne domaće i strane znanstvenike, a zbog meromiktičkih i anoksičnih  uvjeta  jezerske slane vode uspoređuju ga s Crnim morem, Framvaren fjordom u Norveškoj  ili kraterskim jezerom Pavin u Francuskoj.

Od svih jezera u Hrvatskoj znanstvenici su se posljednja dva desetljeća najviše bavili upravo rogozničkim, a kao tema ušao je u trajno istraživanje Instituta ‘Ruđer Bošković’. Na Zmajevu oku napravljeni su brojni magisteriji i doktorati.

ISPRAVAK:  Društvo URBOS d.o.o. iz Splita nije izrađivač Urbanističkog uređenja Medine