Najnoviji statistički podaci iz Nacionalnog parka Krka kazuju da je taj nacionalni park od početka 2019. godine posjetilo više od 200 tisuća gostiju. Uzmu li se u obzir vrlo nestabilne vremenske prilike od početka proljeća, brojka svakako iznenađuje. Samo Visovac godišnje obiđe više od 60.000 posjetitelja.
Ti se rezultati ostvaruju na tri najatraktivnije lokacije NP-a Krka, u Skradinskome buku, na Visovcu i na Roškome slapu. U središtu naše priče je Visovac s franjevačkim samostanom, crkvom Gospe od Milosti, riznicom svjetovnoga i sakralnoga blaga, muzejom i drugim sadržajima. Na otok je autobusima, pa brodovima NP-a Krka i osobnim prijevozom, prispjelo više od 200 turista i hodočasnika.
Dah prošlosti
Svima njima na raspolaganju su visovački franjevci i vodiči nacionalnog parka, na prostoru od samo jednog hektara površine otoka. Ali na kojem svaki kutak krije iznenađenja s dahom povijesti (pre)davne prošlosti.
Ondje u okružju zelenog vrta i uživanja u miru darežljive prirode, namjernik se za tren može naći i u Lapidariju među arheološkim izlošcima starim stotinama i milijunima godina.
Fra Stojan Damjanović, domeštar visovačkih novaka, s kojim smo to mjesto obišli, pokazao nam je pored drugih nalaza i okaminu divovskoga puža za koji je znanstvenim postupkom utvrđeno da je star više od 6 milijuna godina! Uzbudljivo je taj predmet uzeti u ruku i u mislima stupiti u neko pradavno geološko doba naše "majčice Zemlje“! Taj je artefakt sada premješten u klaustar samostana, s drugim nalazima, uz cvijeće glinenih pitara. Pitali smo fratra odakle su i kada ti nalazi dospjeli na Visovac.
- Lapidarij je otvoren prije desetak godina - odgovara fra Stojan.
Iskopani su nalazi na okolnim glavicama drniškoga kraja. Dio nalaza bio je i u Muzeju Grada Drniša. Sada obogaćuju Lapis Albu, bijelu stijenu koje ime u povijesnim izvorima Visovac nosi.
Vukova sablja
U muzeju koji je u kompleksu samostana pozornost privlači sablja Vuka Mandušića, junaka iz susjednih Rupa, izložena u vitrini, kopija čuvene Tizianove slike Marije Magdalene, ferman turskoga cara Murata, koji je njime Visovcu zajamčio određene slobode te druga svjetovna i sakralna blaga što se na tom mjestu stoljećima čuvaju. U riznici se na posebnome mjestu čuva i Gospina slika iz 15. stoljeća koju su na Visovac donijeli franjevci iz Kraljeve Sutjeske u Bosni.
Iz grupe Zagrepčana jedna hodočasnica nam je, nakon molitve u crkvi, rekla: - Prvi put sam došla na ovo mjesto mira i jedva mogu pojmiti u kakvom se prelijepome okružju nalazim. Odsad ću Visovac pohoditi svake godine.
A Nijemac iz Dueseldorfa iz skupine s kojom smo na Visovac došli brodom upitao je: - Gdje utječe ova prelijepa zelena rijeka? Član posade broda otvorio je kartu i pokazao mu - Šibenik!
A kad otokom ponovno zavlada dostojanstvena tišina, visovačke plemenite životinje o kojima skrbe fratri i novaci, ponovno izlaze na svoje slobodne prostore. Kao i predivni paun, kojega smo prije odlaska zatekli kako dostojanstveno šeće prostorima zelenoga vrta visovačkog.