StoryEditorOCM
Županija'Razminirana' Minerska i obranjen Sveti Ante

Ono što je nekad zapinjalo jer se uporno gurao komercijalni turizam s hotelima konačno je riješeno na radost Šibenčana i dobrobit baštine i prirode

Piše Branimir Periša
Nikolina Vuković Stipaničev/HANZA MEDIA
3. svibnja 2018. - 13:37

Nomen est omen, davno su skovali sentenciju stari Latini, a bivša vojarna Minerska u Kanalu sv. Ante opravdala je izreku da je "ime znak". Minerska je, naime, sve do prije neki dan bila nagazna mina na putu dovršetka županijskog i europskog projekta zaštite Kanala sv. Ante s Tvrđavom sv. Nikole s oznakom UNESCO-a kao prestižnim punktom. Godinama se tu uporno gurao komercijalni turizam s hotelima i nakon što je 2013. u prvoj fazi projekta izgrađena već nadaleko poznata šetnica, a upaljač je Minerskoj, nakon gotovo deset godina bitke lokalaca s državnom administracijom, konačno demontirao Goran Marić, ministar državne imovine, predavši bivšu vojarnu Županiji.

Dnevni boravak

Do njega je bio jedan drugi Goran, župan Pauk, i tek je svečano potpisivanje ugovora prošlog tjedna, čemu je posebnu važnost naglasila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svojom nazočnošću, barem u ovoj stvari izjednačilo interes države i regionalne samouprave. A taj je neprijeporni javni, zaštitarski edukacijski i "održivi", nasuprot komercijalno-turističkom konceptu. Da je uz asistenciju države prošao potonji koncept, kako se izrazio Pauk, Kanal sv. Ante, gotovo jedno stoljeće opasan žicama raznih vojska, ponovno bi zatočila ograda resorta, umjesto da opstane kao dnevni boravak građana Šibenika i županije, te gostiju ovoga kraja, s Minerskom zamišljenom kao prezentacijsko-posjetiteljskim centrom Tvrđave sv. Nikole i ovog jedinstvenog područja gdje se sastaju Krka i more. Potpisivanje ugovora o uređenju centra za posjetitelje, vrijednog 26 milijuna kuna, opet kao europski projekt, slijedi uskoro, a završetak je predviđen za tri godine.


 

DUUDI-jeva 'mina'

Premda joj u tom vremenu predstoji mukotrpan posao dok ne bude mogla kazati da je projekt turističke valorizacije Kanala sv. Ante, inače zaštićenog kao značajni krajobraz, u cijelosti definiran i osiguran sa svih strana, osmijeh zbog kamena koji je svima pao s pleća jedva da silazi s lica Anite Babačić-Ajduk, ravnateljice županijske JU "Priroda" koja je nositelj projekta u Kanalu.
Nakon svega, to je slatka briga, no ipak, ova biologinja po struci, tiha i uporna, naučila je biti oprezna pušući i na hladno otkako je prije sedam godina stvar s Minerskom zapela u meandrima hodnika famoznog DUUDI-ja, da bi zahtjev Županije da se njezinoj ustanovi dodijeli Minerska na kraju bio odbijen. Susrela se tada, zajedno sa šibenskom javnosti, sa zapanjujućom neusklađenošću državnih tijela i institucija, jer dok je strategija razvoja turizma do 2020. predviđala prenamjenu Minerske u hotelski kompleks, dotle je Fond za zaštitu okoliša osigurao novac za sufinanciranje projektne dokumentacije za drugu fazu uređenja šetnice, omogućenu Marićevim potpisom. Ni jedan prostorni plan nije tu predviđao hotele, a da apsurd bude veći, Ministarstvo kulture proširilo je u isto vrijeme područje uz Tvrđavu sv. Nikole, zajedno s Minerskom, u buffer zonu, kao pripremu za eventualno proglašenje pomorske utvrde svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a.
- To se lani i dogodilo, otkada tvrđava nosi markicu UNESCO-a i sada s velikim zadovoljstvom mogu kazati da se obvezna buffer zona poklapa s našom zonom zaštite značajnog krajobraza. Imamo dvostruku liniju obrane i nadam se da je nitko neće probiti - govori Anita Babačić-Ajduk.

Ne smijemo pogriješiti

Napominje kako je javnosti vrlo teško racionalnim argumentima objasniti zašto su tolike godine bili zakočeni nakon što su uspješno priveli kraju šetnicu i otvorili dotad nepoznatu, zabranjenu stranu Kanala sv. Ante najprije Šibenčanima.
- To je vrlo atraktivan prostor i nije čudno da je bilo suprotstavljenih interesa. Meni i svima u županiji, važno je, međutim, da smo sačuvali viziju koja nas je otpočetka vodila da taj predio sačuvamo te njime upravljamo kao javnim, zaštićenim prostorom i sigurno ga je dobro artikulirala realizacija šetnice - objašnjava ravnateljica.
Pred JU "Priroda" u iduće je tri godine složena mješavina pravila UNESCO-a u vezi s obnovom Tvrđave sv. Nikole i Europske unije glede uređenja centra za posjetitelje u Minerskoj i treba ih do u tančine ispoštovati da bi se moglo reći da je postignut uspjeh. Ako se pogriješi, treba vratiti novac koji nemaš, naglašava Babačić-Ajduk, no domeće optimistično da će to već izgurati, budući da su se iskalili gradeći šetnicu. U javnoj ustanovi ih je samo osmero, imaju znanja i elana, a ne manje važno, također puno povjerenje župana Pauka i ostalih u županijskim službama.


 

Jamstvo uspjeha

Kada su u pitanju projekti zaštite prirode, ovdje integrirane sa zaštitom kulturne baštine, što UNESCO ne razdvaja, već podrazumijeva, nije lako dobiti povjerenje, smatra naša sugovornica.
Iznosi mišljenje da u nas još uvijek nedostaje pomno planiranih projekata, a puno više je stihijskih. Turistička valorizacija Kanala sv. Ante označena je strateškim pothvatom u dokumentima Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva kulture, što je samo dokaz da je projekt otpočetka pogođen i da ga se uspjelo argumentirati kao prioritetnog u odnosu na druge, kaže s ponosom, uvjerena da projekti koje se provodi europskim novcem trebaju biti isključivo strateški.
- Kod visokih novčanih iznosa projekata poput ovoga sufinanciranje naše strane u vrijednosti je jednoga dječjeg vrtića i treba biti socijalno odgovoran te dobro odvagnuti u što se upuštate. U svakom slučaju, kada EU jednoga dana bude mjerio ekonomske učinke i opravdanost novca uloženog u Kanal sv. Ante, UNESCO-ova markica na Tvrđavi sv. Nikole jamstvo je pozitivnog ishoda - govori ravnateljica JU "Priroda". Duboko je uvjerena da će otpočetka ovakav, naposljetku uspješno obranjen koncept održivog turizma u zaštićenom krajobrazu sa spomenikom kulture svjetskog značenja na utoku Krke u more pridonijeti turističkom razvoju i predstavljanju cijeloga šibenskog kraja više od ikakva hotela.


 

Blagodati šetnice

- Sve što zaživi kod domaćeg svijeta, ima turističku perspektivu, a Šibenčani upravo uživaju u blagodatima šetnice - govori Babačić-Ajduk. Budući da posjetitelje s mora i kopna prebrojavaju posebne kamere, veseli podatak da je u Škaru, u prva tri mjeseca ove godine, zabilježeno 15 tisuća posjetitelja, što je vrlo respektabilno za grad nešto veći od 30 tisuća stanovnika. Lani su kamere pak registrirale 140 tisuća gostiju na šetnici. Zapravo, malo je koji projekt naišao na tako nepodijeljeno odobravanje građana i medija. Svi su svjesni da je očuvanje prirodnog izgleda jedinstvene, prirodne obale Kanala sv. Ante i mogućnost da bude svima dostupna izvan kalkulacija turističkog biznisa i sveprisutne komercijalizacije.
- Mi u ustanovi bili smo sve ove godine u "papirnatim borbama" i očekujem da ćemo ojačati kao institucija kada projekt privedemo kraju i počnemo ostvarivati prihod od posjeta tvrđavi. Potrebno je još malo strpljenja i svakako ćemo poboljšati nadzor, to nam je jedan od najprečih zadataka - najavljuje Anita Babačić-Ajduk, uz napomenu da pristup šetnici i dalje ostaje izvan sustava naplate, što je čvsto opredjeljenje i Županije kao osnivača JU "Priroda".

U Županiji svi kao jedan
Zaštitari Kanala
Skidanje državne 'plombe' s Minerske dolazi u 10. godini od utemeljenja JU 'Priroda', a Anita Babačić-Ajduk tvrdi da je u projektu turističke valorizacije Kanala sv. Ante bilo i dosta sreće. Bez toga bi uspjeh projekta, s osloncem jedino na stručnost ljudi u JU 'Priroda', bio praktički nemoguć.
Na prvome mjestu je razumijevanje i povjerenje župana Pauka od prvog dana. U trenutku potpisivanja ugovora za šetnicu, Županija je trebala dati 20 posto novca i na to se spremno pristalo. Nadalje, sreća je bila što nas je cijelo vrijeme zdušno pratio akademik ing. arh. Nikola Bašić, koji je za projekt šetnice dobio međunarodnu nagradu, a tu su svakako i tihi igrači iz županijske uprave, poput Sanje Slavice Matešić, pročelnice Odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, kao i Jadranke Fržop, pročelnice za pomorstvo, čija je uloga bila vrlo važna u postupku koncesioniranja pomorskog dobra.
I prostorni planeri učinili su puno spremno braneći imperativ zaštite Kanala, a naš 'veliki učitelj' zaštite je svakako iskusni Drago Marguš iz NP 'Krka', inače predsjednik UV-a JU 'Priroda', navodi ravnateljica JU 'Priroda'.

Do tvrđave-prvo s mora
Kada i kako do Sv. Nikole?
Ovog ljeta posjetiteljima će Tvrđava sv. Nikole i dalje biti nedostupna jer treba omogućiti siguran obilazak. Ugovor za projekt sigurnog posjećivanja ovih dana je potpisan s Ministarstvom kulture koje će uložiti 400, a Županija dodatnih 50 tisuća kuna. Usporedo s tim radovima, s rokom završetka krajem jeseni, bit će obnovljeno maleno pristanište i obalna rampa na tvrđavi.
- Do tvrđave će se prvo dolaziti s morske strane, brodovima koji će iz Šibenika polaziti svakih sat i po, kako sada predviđamo. Kopneni ulaz bit će određen tek nakon kompletne konzervatorske obnove objekta i završetka arheoloških istraživanja. Za projektnu dokumentaciju osigurano je iz fondova EU-a 2,6 milijuna kuna, navodi ravnateljica JU 'Priroda'.
Podsjeća da su u Županiji otpočetka bili za koncepciju pri kakvoj stoji i UNESCO, a to je da se tvrđava infrastrukturno opremi za različite sadržaje poput izložaba, koncerata, predavanja i sličnoga, no niti za jedan posebno. Treba je sačuvati onakvom kakva jest, a da se kao spomenik kulture što više rastereti, poslužit će centar za posjetitelje, dok će jedan punkt za prodaju ulaznica, s kafićem i sanitarnim čvorom, biti na otočiću Ljuljevcu u preuređenom, a sada porušenom objektu bivše vojske - naglašava Babačić-Ajduk.

Minerska bez struje, vode, kanalizacije...
Pidoće s nogu
Cilj je da se razvije ponuda OPG-ova domaćih ljudi u kontakt-zoni sa zaštićenim područjem kanala jer će kompleks centra imati jedino ugostiteljski objekt u kojem će se, onako s nogu, posluživati pidoće, kao svojevrsna tema morskog života cijelog zaštićenog područja.
Za posjetiteljski centar nominirane su tri zgrade bivše vojarne u kojima će se odvijati edukacija i prezentacija prirodne i kulturne baštine. One će biti popravljene i preuređene - tzv. brownfield investicija, kao i ostali objekti, a namijenit ćemo ih prema naknadnom planu. Minerska nema struju, vodovod, ni odvodnju, te je uvođenje infrastrukture obuhvaćeno projektom centra za posjetitelje - naglašava Babačić-Ajduk.

24. travanj 2024 03:25