StoryEditorOCM
ŽupanijaŽupanijski tim

One znaju sve o udomiteljstvu: ‘Po broju udomiteljskih obitelji zaostajemo za ostalim županijama u Dalmaciji‘

Piše Marija Lončar
25. svibnja 2024. - 09:49
Josipa Gović, Ena Delija i Tajana Kucelin čine Tim za udomiteljstvo Šibensko-kninske županijeNikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Više od 2500 udomitelja registrirano je u Hrvatskoj, a u Šibensko-kninskoj županiji, kako je potvrdio predstojnik županijske službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad Ante Puče, ima ih 20, a uskoro će taj broj biti i veći. Naime, još tri obitelji žele postati udomitelji i trenutačno su u postupku dobivanja dozvole.

U želji da se istakne važnost i ulogu udomitelja te potakne građane i lokalnu zajednicu da podrže udomitelje ili da svoj dom otvore djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali i starijima, u Hrvatskoj je lani pokrenut Nacionalni dan udomiteljstva. Obilježit će se 31. svibnja i ove godine, a u Timu za udomiteljstvo Šibensko-kninske županije, koji čine socijalna radnica Josipa Gović, psihologinja Tajana Kucelin i pravnica Ena Delija, napominju kako je još prije nekoliko mjeseci u ovoj županiji bilo 16 udomiteljskih obitelji, pa je očito kako taj broj raste, kao uostalom i na državnoj razini.

image

Josipa Gović, Tajana Kucelin, Ena Delija - županijski Tim za udomiteljstvo 

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

No, istodobno raste i potražnja za udomiteljskim obiteljima. Šibensko-kninska županija po broju udomitelja zaostaje za ostalim županijama u Dalmaciji gdje ih je po glavi stanovnika najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zanimao nas je stoga tko su udomitelji u Šibeniku i županiji i kakav bi bio profil prosječne udomiteljske obitelji?

- Nije moguće napraviti profil prosječnog udomitelja jer postoje različite vrste udomiteljstva. Ali mogli bismo reći da su srodnički udomitelji uglavnom stariji ljudi, najčešće bake koje su udomiteljice unučadi, a tradicionalni udomitelji, oni koji udomljavaju djecu, pretežno su mlađi ljudi. Prema Zakonu o udomiteljstvu, udomitelj mora imati najmanje srednjoškolsko obrazovanje, osim ako udomiteljstvo obavlja kao srodnik. Udomitelji za odrasle osobe uglavnom su ljudi s radnim iskustvom na poslovima njegovatelja, medicinske sestre i sl., jer ipak starijim osobama treba i posebna vrsta njege. Što se tiče zastupljenosti po mjestima, nema prevelike razlike između gradova i manjih mjesta – kazala je psihologinja Tajana Kucelin.

image

 Na fotografiji: Tajana Kucelin

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

No, osim želje da se bude udomitelj, potrebno je ispuniti i propisane zakonske pretpostavke, završiti potrebnu edukaciju od četiri do 40 sati, ovisno o kojem tipu udomiteljstva je riječ, i na kraju dobiti dozvolu za udomiteljstvo. Udomitelji mogu biti i samci, a zakonske prepreke nema ni da to postanu istospolni parovi.

- Zakonom je predviđeno da udomiteljstvo može obavljati osoba koja živi u kućanstvu, kao i osoba koja je samac. Osoba koja živi u kućanstvu mora imati pristanak svih punoljetnih osoba za obavljanje udomiteljstva, a ostali članovi kućanstva također sudjeluju u postupku izdavanja dozvole te se i s njima provode intervju i psihologijska obrada. Zakon ne propisuje nikakvu razliku između vrsta zajednice: bračna, izvanbračna, životno partnerstvo... - objasnila je pravnica u Timu Ena Delija. Dodaje kako trajanje smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj ovisi o odluci suda. Dok god sud ne procijeni da su ostvareni uvjeti za povratak u biološku obitelj, dijete ostaje u udomiteljskoj obitelji, što, ističe, ponekad potraje sve do punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja djeteta.

image

 Na fotografiji: Ena Delija

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Stoga je biti udomitelj jednako izazovno kao i biti roditelj. U Timu za udomiteljstvo Šibensko-kninske županije napominju da uz odgovarajuću skrb za odgojne, zdravstvene, obrazovne i sve druge potrebe udomljene djece te uz podršku stručnih timova Zavoda za socijalni rad, udomitelji moraju poštovati i sudsku odluku o načinu, vrsti i učestalosti susreta djeteta s biološkom obitelji.

- Udomitelji, ovisno o kojoj je vrsti udomiteljstva riječ, imaju pravo na naknadu za rad i opskrbninu, a oni koji se udomiteljstvom bave kao zanimanjem imaju pravo i na sva pripadajuća prava iz mirovinskog i zdravstvenog sustava. Kad je udomljeno dijete mlađe od 7 godina, udomitelji imaju pravo i na udomiteljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, sukladno propisu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Osim toga, imaju pravo na informacije o odrasloj osobi ili djetetu koji će potencijalno biti primljeni na smještaj, kao i kontinuiranu podršku timova za udomiteljstvo i nadležnih područnih ureda Zavoda za socijalni rad – rekla je socijalana radnica Josipa Gović.

image

 Na fotografiji: Josipa Gović

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Naknade pak za rad udomitelja trenutno iznose 216 eura po djetetu te 160 eura po smještenoj odrasloj osobi, no visina opskrbnine, koja je namijenjena za troškove života udomljene osobe, ovisi o više faktora.

- Kad je riječ o opskrbninama koje udomitelji dobivaju za zadovoljavanje potreba udomljenih, iznosi variraju u ovisnosti o tome je li riječ o djeci ili odraslima te o nekoliko drugih faktora. Kod djece, ovisi o dobi i zdravstvenom stanju djeteta i kreće se od 404-1000 eura, a kod odraslih, odnosno starijih osoba, iznos opskrbnine se kreće od 360-560 eura, ovisno o pokretnosti i zdravstvenom stanju smještenih korisnika. Udomitelji ostvaruju i pravo na naknadu u iznosu do 70 eura mjesečno za sufinanciranje troškova električne energije, toplinske energije i plina – rekla je Gović napominjući kako prilagodba djeteta na udomiteljsku obitelj može biti zahtjevna.

- Dijete koje je doživjelo izdvajanje iz biološke obitelji doživljava stres te samim time može pokazivati različite poteškoće u ponašanju poput agresije, otpora, odbijanja sudjelovanja u obiteljskim aktivnostima, povlačenja u sebe i sl. U udomiteljskoj obitelji se također događaju razne promjene u dotadašnjoj dinamici, gubi se uobičajeni obiteljski ritam, a ukoliko je dijete s drugog područja potrebno je priviknuti se na drugačiji mentalitet, običaje i dijalekt, organizirati život u skladu s novim obavezama. Kao tim za udomiteljstvo pomažemo kroz savjetovanje kod bilo kakvih teškoća koje se javljaju nakon realizacije smještaja, surađujemo s drugim institucijama i ustanovama bitnima za dijete, usmjeravamo udomitelje u aktivno korištenje resursa lokalne zajednice. Ukratko, radimo sve što je potrebno i sve što možemo kako bi i udomljenoj djeci i udomiteljima olakšali zajednički život – zaključila je Gović.

image

Josipa Gović, Ena Delija i Tajana Kucelin člnaice su Tima za udomiteljstvo Šibensko-kninske županije

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Iako je u Šibeniku i županiji ima više udomitelja za djecu, potrebu za takvom socijalnom skrbi imaju i stariji, najčešće osobe s invaliditetom.

- Na području naše županije, trenutno imamo dva udomitelja za odrasle i svaki od njih ima smješteno po 4 korisnika. S obzirom na prekapacitiranost domova za starije i nemoćne, iznimno nam je drago da imamo udomitelje za odrasle osobe te se nadamo da će i njihov broj rasti – kazali su u Timu za udomiteljstvo Šibensko-kninske županije.

 

18. studeni 2024 07:40