Otkako je preuzela funkciju ravnateljice Nacionalnog parka Krka, ne prestaju prijepori oko imenovanja Nelle Slavice.
U medijima često govori njezina protukandidatkinja Ljiljana Zmijanović s tezom “da je oštećena u izbornom postupku”, dok Slavica rijetko ili prilično šturo istupa u javnosti. Afera, koja je rođena u ne baš sretnoj kombinaciji politike i medija, zasjenila je jednogodišnji rad te diplomirane ekonomistice i rođene Šibenke u drugom po veličini nacionalnom parku u Hrvatskoj. Temu, koja je i te kako važna za ljude nastanjene u slivu Krke.
- Godina dana je i puno i malo. Ovisi o tome što ste napravili, koliko ste se posvetili svom poslu. Meni je ta godina, usprkos svim izazovima, proletjela. Beskrajno sam ponosna na moje suradnike te im osobito zahvalna na povjerenju koje su mi ukazali, podržavajući moju viziju razvoja NP Krka. Lani smo ostvarili gotovo 30 milijuna kuna više prihoda nego prethodne godine. Porast prihoda se, dakako, odnosi na broj prodanih ulaznica. Istodobno smo povukli značajno više novca iz EU fondova – počela je Nella Slavica naš razgovor.
U sjeni borbe za fotelju
Podaci imponiraju, ali morate priznati da su minulih mjeseci oni ostali posve u sjeni borbe za fotelju ravnateljice jednog od najuspješnijih gospodarskih subjekata u Šibensko-kninskoj županiji!
- Upravo zbog značenja i veličine NP Krka držim da je neophodno direktorsko i ravnateljsko iskustvo u suvremenim poslovnim okolnostima. Nisam došla s ulice u NP Krka, već s ravnateljskog mjesta, na kojemu sam, bez lažne skromnosti, ostvarila vrhunske rezultate. Osobno, nemam izbora nego raditi svoj novi posao najbolje što znam. No, vjerujte mi, nije nimalo lako čitati i slušati tolike laži o mojim stručnim kvalifikacijama, nepostojećim stranačkim iskaznicama, kao i seksističke optužbe da sam dobila posao radi svog izgleda. A nosi me velika želja da ne okaljam vlastito ime, svoju obitelj i ljude, koji u mene vjeruju, a koji dobro znaju da u NP Krka nisam došla zbog toga što nisam imala drugog izbora na tržištu rada.
Ako ste, kako kažete, žrtva kleveta, zašto se dosad o tome niste javno očitovali ili podgnuli tužbu?
- Uz sve obveze koje imam, ne stignem pročitati sve što je negativno adresirano, a kamoli reagirati na napade. U cijeloj ne baš lijepoj priči najvažnije mi je da moja obitelj i najbliži suradnici znaju pravu istinu. Odgojena sam tako da su mi domovina i obitelj svetinje. Zbog obitelji i šutim.
Ako niste znali, suprug gospođe Ljiljane Zmijanović je moj bliski rođak, a njezin svekar moj krsni kum! To je, blago rečeno, mučna situacija, pa sam dosad šutjela iz poštovanja prema jednoj i drugoj obitelji. Imate situaciju gdje vas rođak grli, ljubi i hvali sve do trenutka dok niste imenovani za ravnateljicu NP Krka. A onda kreću pomalo apsurdni napadi.
Ne možete osporiti podatak da je vaša protukandidatkinja sudionica Domovinskog rata?
- I ja sam kao fetiva Šibenka kćerka, ali i supruga dobrovoljca Domovinskog rata. Agresor je usred rata topničkim napadima srušio našu kuću u središtu grada, pa je mene i brata od smrti spasio samo Bog. Moj se suprug kao 18-godišnjak prijavio u Hrvatsku vojsku. Prošao je Liku, Slavoniju… Završio je fakultet za vojnog pilota, danas je kapetan kanadera. Jedan od onih koje su na sva usta Izraelci hvalili kad su im pristigli u gašenju požara u toj zemlji. No, suprug se nikad nije služio braniteljskim statusom u ostvarivanju svojih ciljeva. Nas dvoje smatramo da je čast služiti domovini. Sad znam da sam očigledno pogriješila što dosad nisam izašla u javnost s tim obiteljskim podacima.
Porastao broj zaposlenih
Vratimo se iz te, za vas, očito mučne situacije uspješnom poslovanju NP Krka. U što kanite usmjeriti osjetno povećan novčani iznos?
- Više od 8 milijuna kuna uplaćeno je kao povećanje naknade gradovima i općinama na zaštićenim područjima sukladno odluci zaštite okoliša i energetike. Tri posto ostvarenog prihoda ili nešto više od 5 milijuna kuna zakonski pripadaju zajedničkim sredstvima parkova Hrvatske. Financijski pomažemo i neprofitni sektor te različite projekte koji pridonose ugledu Šibensko-kninske županije i hrvatske države.
Ne pretjerujem kad tvrdim da se bolji rezultati NP Krka itekako osjećaju u našoj županiji. Da smo kotačić u poboljšanju kvalitete života ljudi s kojima radite i dijelite životno okruženje. Porastao je broj zaposlenih, povećane su plaće, financiramo i troškove školovanja.
’Nepoznata Krka’ je, čujemo, najveći aktualni projekt u vašem dosadašnjem mandatu?
- Želimo dugoročno promijeniti percepciju NP Krka ili našim posjetiteljima otkriti dosad nepoznate i nepristupačne, a zapravo fascinantne dijelove parka. Dakako, time automatski smanjujemo posjetiteljski pritisak na Skradinski buk. Povezujemo tako dva ključna elementa održivog upravljanja područjem – maksimalnu zaštitu prirodne baštine uz istodobnu dostupnost posjetiteljima u komercijalne svrhe. Nedavno smo imali primoprodaju dvaju brodova na električni pogon s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova. Nazvali smo ih “Visovac” i “Miljevci”. Kao znak zahvale našim dragim franjevcima i žiteljima miljevačkog platoa, gdje je prije 28 godina ostvarena prva velika pobjeda Hrvatske vojske. Završetak radova na prezentacijskom centru “Hram prirode” i Volonterskom centru, nabavak multimudijalne opreme za Arheološku zbirku Puljani, izgradnja sustava vodovodne i hidrantske mreže, te sustava odvodenje i pročistača u Puljanima… To je samo dio važnih poslova odrađenih u minuloj godini.
Povijesni spomenici su nerazdvojan dio NP Krka.
- Sanirali smo zapadni ulaz rimskog Burnuma, u tijeku je i konzervacija utvrde Nečven. Izradili smo idejno rješenje za viseći pješački most preko Krke, uredili pristanište u manastiru Krka…
Posebno smo proslavili i blagdan Gospe od Anđela na Visovcu. Meni dvostruko drag, jer Gospu smatramo zaštitnicom našeg parka, a 2. kolovoza je i moj rođendan. Snažno smo podržali i predstavljanje blaga Visovca u Zagrebu. Imamo i Krkino kulturno ljeto, Burnumske ide, Krka polumaraton…
Krka je i malo carstvo flore i faune.
- Lani su organizirana brojna istraživanja i monitorinzi čovječje ribice, ptica, flore, sedrotvornog krša, dijatomeja… Projekt dijatomeja Krke predstavlja ishodišnu ideju i začetak Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Ne pretjerujem kad tvrdim da smo na taj način pridonijeli stvaranju novije hrvatske povijesti u znanstvenom svijetu.
Borba protiv krivolova
U javnosti je poseban publicitet dobio novi pravilnik o zaštiti i očuvanju NP Krka. Imate li u tom smislu negativnih reakcija, bolje rečeno strahova lokalne zajednice?
- Pravilnik je usmjeren na očuvanje resursa i bogatstva bioraznolikosti. Zato odgovorno tvrdim da je naša lokalna zajednica svjesna koliko napredak cijelog područja ovisi o očuvanju naših prirodnih ljepota. Mislim da su žitelji naše županije u tom smislu dovoljno educirani. Konačno, išlo se na rješenje koje neće naglo i odjednom promijeniti navike lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata. Da će biti podržana naša zamisao borbe protiv krivolova, nedopustivog odlaganja otpada.
Krajnji je cilj, doznajemo, upisivanje Nacionalnog parka Krka na UNESCO-ov popis ‘Man and biosphere’?
- Povezanost rijeke i čovjeka u slivu Krke datira iz prapovijesti, što nam je jak argument u traženju potpore za upis na UNESCO-ov popis. U povodu 35. rođendana NP Krka imat ćemo i niz manifestacija, usmjerenih na naše vrijednosti i očuvanje baštine. Izdvojila bih znanstveno-stručni skup pod naslovom “Uloga i važnost zaštićenih područja prirode u Republici Hrvatskoj”, planiran u Amadria parku, točnije u hotelu “Ivan”, od 18. do 22. svibnja. To ćemo iskoristiti i za predstavljanje naše arheološke zbirke u kampusu Puljani.
Ne spominjete uređenje ulaza Lozovac, od kojega ste odustali tijekom minule godine!?
- Taj projekt će naći svoje mjesto u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. U svemu očekujemo potporu i suradnju lokalne zajednice kao čuvara tradicije i kulture, u čemu grad Šibenik i naša županija u zadnje vrijeme zaista prednjače.•