Iza učenog naziva ailanthus altissima krije se invazivna stablašica pajasen, jedan od najvećih uvezenih biljnih štetnika na tlu Europe "koji izaziva zabrinutost u Uniji", te je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja donio Naredbu o uklanjanju pajasena sa zemljišta na područjima ekološke mreže Natura 2000. značajnima za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Riječ je o širem području NP Krka i dijelu poloutoka Pelješca pod oznakom HR2001364 JI, također o području Grada Dubrovnika, Grada Skradina te naselja Ston i Mali Ston.
Rok izvršenja Naredbe je do 1. travnja 2025., a iskorjenjivanje pajasena bit će financirano unutar programa LIFE namijenjenog financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, izvijestila je Katia Župan, glasnogovornica NP Krka. Ta je javna ustanova partner na projektu, zajedno s JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i tvrtkom Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika. Kako je napomenuto, Naredba se može izmijeniti u slučaju potrebe da se produži rok za uklanjanje pajasena.
Od šta je na šta došao taj pajasen, reki bi naši stari. Od hortikulturnog ukrasa do prave pošasti: stablo porijeklom iz istočne Azije od 18. stoljeća sađeno kao ukrasno, a danas oglašeno jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi uklanjat će se s tih područja mehanički ili upotrebom herbicida. U Hrvatskoj se pajasen široko rasprostranio, no posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji, napominju u NP Krka.
K tome, pajasen je štetnik u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava objekte kulturne baštine i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom.
Upravo NP Krka, nastavlja glasnogovornica, dosad ima najviše iskustva s uklanjanjem agresivnog stabla koje potiskuje samorodne biljne vrste, suzbija bioraznolikost i rastače sedru, gradivnu tvar najvrjednijih dijelova prirode na tome zaštićenom području. Zabrinuti silovitim napredovanjem pajasena u NP Krka su još 2017. godine odredili pokusnu plohu površine 8 tisuća četvornih metara i zasnovali znanstveni projekt pod nazivom „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.
Ta je površina određena u krugu temeljnog fenomena parka, Skradinskog buka. Popisan je biljni pokrov, potom je započelo uklanjanje pajasena i to s dobrim učincima, što svjedoči o važnosti dugoročnog, održivog upravljanja mikrovegetacijom.
Naime, s uklanjanjem pajasena aktivirali su se stari vodeni tokovi na kojima je nastavljeno praćenje prirasta sedre, dinamike forimiranja novih biljnih i životinjskih zajednica od važnosti za rast sedre, te fizikalno-biokemijski parametri vode.
-Želimo ustanoviti dugoročno upravljanje sadrenim barijerama na Skradinskom buku i taj projekt uključuje velik broj znanstvenika iz različitih područje. Rezultirao je brojnim radovima kojih će biti i dalje, ističu u NP Krka. Cilj je pronaći najučinkovitiju metodu uklanjanja pajasena i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom, ističu u NP Krka.