Posljednje izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica izazvale su veliko nezadovoljstvo oporbenih vijećnika, građanskih incijativa, domicilnog stanovništva, zaštitara okoliša... Prošlog ljeta održana je javna rasprava i javno izlaganje, ispisane su dvije knjige primjedaba, na adresu općine stiglo je stotinjak pisama s primjedbama i prijedlozima. Javna rasprava okončana je prije više od pola godine, a na web stranicama Općine Rogoznica nisu objavljene primjedbe na prijedlog PPU ni odgovori na njih. Javnost ne zna u koja je sva javno-pravna tijela PPU prošao i u kojoj je fazi donošenja.
Iako lokalna vlast o najnovijem prekrajanju rogozničkog prostora mudro šuti, građani sve više negoduju. Na javni istup sigurno su ih potaknuli i Zgrepčani koji su se masovno pobunili protiv GUP-a načelnika Milana Bandića i otimanja njihovog grada. Rogozničani poručuju: i nama su planskom dokumentacijom oduzeli obalu, more, šume, šetnice i opasno su se približili otočićima... To je čista otimačina prostora, stvaranje povlaštenih grupa, pogodovanje i bezumno trošenje najvrijednijeg obalnog prostora.
Uzbunila se i politika. Dva oporbena vijećnika Boris Abaza i Čedo Živković oglasili priopćenjem za medije, a javni prosvjed protiv nanovije verzije rogozničkog PPU odaslala je i Građanska inicijativa za spas šume Kopara.
- Procedurom usvajanja izmjena i dopuna PPU samo je zadovoljen dio zakonske procedure.Od nas se očekuje da dizanjem ruku ozakonimo PPU iako ne znamo na što se izmjene točno odnose. Tražili smo od načenice Sandre Jakelić održavanje radnog sastanka s izrađivačem plana splitskim „Urbosom” i s Povjerenstvom za prenamjenu čestica zemljišta. Ona je to odbila pozivajući se na zakonsku proceduru koja je zadovoljena. Bez odgovora na naša pitanja ne možemo dignuti ruku za plan. Pitamo se tko je u Povjerenstvu koje odlučuje o zahtjevima građana, čiji su zahtjevi za prenamjenu zemljišta prihvaćeni, što znače izmišljena naselja uz more s oznaka primjerivce Zečevo 1 i Zečevo 2, koliko je točno u metrima proširenje građevinskih zona u priobalju, a koliko u zaleđu, što je sa poljoprivrednim česticama koje su prenamjenjene u šumu, a šuma u građevinsko zemljište...Iz grafike je teško iščitati sve statističke podatke i logično objasniti zašto ucrtane građevinske zone na grafici izgledaju kao leopardova koža. Zanimaju nas detalji i statistika. Prostorni plan je strateški dokument i mora biti pravedan, stručan, razvojan, etičan, transparentan i utemeljen na zakonu. Nećemo dignuti ruku za prostorni plan koji je nepravedan, potiće građansku nejednakost i svrha mu je napuniti proračun porezima od trgovine nekretninama i komunalnom doprinosu. Kada se bezglavo potroši prostor na čime će se onda puniti općinska blagajna, između ostalog piše u priopćenju nezavisnog vijećnika Borisa Abaza i vijećnika SDP-a Čede Živkovića.
Revitalizacija naselja
U Strategiji razvoja Općine Rogoznica naznačeno je revitaliziranje povjesnih naselja u zaleđu općine, međutim u tim naseljima proširenje građevinskog područja je nula posto i to iz razloga postojeće građevinsko područje nije izgrađeno 80 posto što je zakonski minimum za ucrtavanje novih građevinskih zona. Tako će i ostati do daljnjega, kažu dobri poznavatelji tog prostora, građevinske zone na tim naseljima ucrtane su mjestima gdje je zbog konfigracije terena gradnja gotovo pa nemoguća. Zato se nemilice širi građevinski prostor uz more.
- Mi u Građanskoj incijativi najprije smo bili ljuti, a sada smo žalosni. Plan nije razvojan, kartografski nije usklađen sa Studijom održivog razvoja. Prostor rogozničke općine grubo se uništva pod krinkom takozvanog razvoja prepuštajući kapitalu da na uskim mikrolokacijama gradi mega naselja od 1000 ležaja i mega građevine od osam katova. Tako se uništava najvrijdinije što imamo. Mi nismo Zadar, Šibenik ili Split da imamo povijesne građevine, muzeje, bogate riznice umjetnina, svo naše bogastvo je priroda, prema mišljenju stručnjaka Rogoznica na kopnenom dijelu i otok Mljet imaju naljepši sklad i ravnotežu mora i kopna. Planeri poljoprivredne parcele i pašnjaka domicilnog stanovištva na poluotoku Gradina i Debelom rtu prenamjene u šumu i tako im indirektno oduzmaju vlasništvo, a od povijesnog naselja Zečevo uz more naprave još četiri umjetna naselja. Očito je da se ovakvim planiranjem daje prednost divljim naseljima bez ikakvih urbanističkih obilježja i bez infrastrukture gdje gotovo da i nema stalnog stanovništva. Nakaradna izrada prostorno-planske regulative siječe tanku granu na kojoj sjedi, kaže Mira Biljaković iz Građanske inicijative.
Kao suradnica sedamdesetih i osamdesetih prošlog stoljeća, ističe, sudjelovala u izradi planskih dokumenata za područje Rogoznice i Primoštena kada je šefica Odjela za urbanizam tadašnje Općine Šibenik bila Diana Gunjača. Urbanisti su tada bili stručne i moralne vertikale i maksimalno se štitio obalni i povijesni prostor, zaključuje Mira Biljaković iz Građanske inicijative.
