Nema dana da se u medijima ne pojavi priča o novih sto-petsto-tisuću metara... prirodne hrvatske obale koja se pretvara u nasip, šljunčaru, asfalt i beton. Potpuno neustrašivo, i od ljudi i od Boga, načelnici dužobalnih općina uređenja svojih obalnih prostora vide samo i jedino kao mjesta na kojima treba ordinirati bager, šleper i miješalica za beton. To su takvi civilizacijski dosezi...
Jučer Sukošan, sutra Pirovac... U dogledno vrijeme treba očekivati da se cijela hrvatska obalna crta spoji u isti betonski blok i milijarde tona škalje koje figuriraju kao nove plaže.
Tek što se donekle stišava bura oko izmjena prostornog plana Pirovca, odnosno iznenadnog i nenajavljenog prijedloga prenamjene zemljišta na sjevernoj strani iznad magistrale, o čemu je Slobodna Dalmacija pisala pod kraj prošle godine, a pri čemu je dosadašnje građevinsko zemljište trebalo postati negrađevinsko, a malo dalje, dosadašnje poljoprivredno, postaje građevinsko, naravno, sa svim štetama za jedne i koristima za druge, treće..., na pomolu je novi pirovački prostorni problem. Ovaj prethodni, iznad magistrale, imat će svoj finale uskoro, možda u blažem obliku, no treba vidjeti...
Obala bez prilaza
Ova nova priča je o urbanističkom planu uređenja Vrulje čiji prijedlog – najkraće i najjednostavnije rečeno – predviđa stvaranje kopna od mora u tom predjelu.
To stvaranje “kopna od mora” znači samo jedno: nasipanja mora. Jasno je da već sama ta činjenica iritira pažnju javnosti, no, što je zaista na stvari!? Odnosno, o kakvu se uređenju obalnog pojasa pirovačkih Vrulja radi i, za početak, što predviđa prijedlog UPU-a?
To pitanje postavili smo načelniku općine Pirovac Ivanu Gulamu. Evo što stoji u njegovu e-mailu:
– UPU Vrulje definira namjenu obalnog pojasa i centralnu prometnicu s parkovnim zelenilom tog djelomično izgrađenog prostora stambene gradnje. Dužobalni pojas Vrulja devastiran je ranijom neplanskom gradnjom, a ni danas infrastruktura toga dijela Pirovca nije adekvatna. UPU Vrulje donosi se kako bi se od preostalog neizgrađenog dijela Vrulja pokušalo stvoriti visokovrijedni izgrađeni prostor i barem djelomično popraviti situaciju u kojoj gotovo i nema prilaza morskoj obali, koja bi trebala imati javnu namjenu. Prije svega, donošenjem plana žele se stvoriti uvjeti za izgradnju nove vodovodne mreže i odvodnje kroz projekt Aglomeracije P-T-J, vrijedan 402 milijuna kuna. Sa mnom se možda neće složiti oni koji su već izgradili svoje privatne plaže i muliće, ali sam siguran da velika većina ima drugačije mišljenje. Postojeće stanje svakako nije djevičanska prirodna obala i to je općepoznato – kaže načelnik općine Pirovac Ivan Gulam.
Pametnome – reć’ bi – dosta.
No, 56 stanovnika Vrulja, a to je tamošnja većina, ne protivi se uređenju obalnog pojasa nego načinu i obuhvatu na koji se to planira učiniti, našli su i zajedničku odvjetničku kancelariju u Zagrebu i – tako je počeo (još jedan) rat na mojoj obali...
Nije to ni prvi ni jedini put da lokalna samouprava ide u uređenje nekog dijela, a rijetko kad – kako rekosmo – ima bolje ideje od nasipanja mora i betoniranja/asfaltiranja obale. I nije prvi put da se to ne sviđa onima koji su tamo, kako kaže načelnik Gulam, “...već izgradili svoje privatne plaže i muliće...”, a bogme ni potpuno dislociranim pa time i objektivnijim promatračima koji se pitaju – di je ovome kraj?
’Zaštitna pera’
Ali, idemo vidjeti što donosi prijedlog UPU-a Vrulje na tom mjestu?
U odluci o izradi UPU-a, koji je došao i u Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije šibensko-kninske, u tekstualnom dijelu spominje se samo – šetnica. Protiv koje, kažu “pobunjenici” iz Vrulja, nemaju ništa, štoviše, vesele se njezinu uređenju. No već u grafičkom prikazu – oho! – ima više informacija: tamo je ucrtana cesta, jednosmjerni kolnik, kosi parking za stotinjak auta (!), zona zaštitnog zelenila – sve zajedno u širini od 16,4 metra. Na što onda dolazi plaža za koju se ništa ne precizira pa ni širina, nego stoji opisno “značajna površina”. Protivnici takva zahvata u prostor tvrde da bi mjestimice nasip u more mogao ići i do 25-30 metara kad se zbroje svi sadržaji. Dijelom će biti korištena prirodna obala, a dijelom bi obalna crta trebala biti korigirana nasipanjem i izvedbom “zaštitnih pera” u moru. I da, sve se planira u dužini i više od 500 metara.
– Iz prijedloga UPU-a Vrulje vidljivo je da se radi o potpuno neprimjerenom i neopravdano velikom nasipavanju obale u more i u duljini znatno većoj od 50 metara, a većoj i od 500 metara, odnosno mijenjanju prirodne kamenite obale te stvaranju potpuno nove umjetne plaže s prometnicom i parkingom. I tako, namjera da se prostor uredi, dovest će do prave devastacije u kojoj se potpuno gubi i nepovratno betonizira cijela obala Vrulja – govori Ljiljana Zajc, jedna od potpisnica liste protivnika takve izgradnje. Problematičnom vidi odluku Općine Pirovac o neprovođenju strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a Vrulje, koja je donesena lani u lipnju u pripremi cijelog ovoga posla.
Zaštićene vrste
– Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje obale, u duljini većoj od 50 metara, a ovdje će u dužinu biti i više od 500 metara, a u širinu mjestimice i do 25-30 metara, traže ocjenu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Utoliko je najproblematičnija odluka o neprovođenju strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a, odnosno mišljenje Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije šibensko-kninske, na koje se načelnik Gulam poziva. U odluci Općine stoji da je utvrđeno kako Urbanistički plan uređenja neće imati vjerojatno značajan utjecaj na okoliš. Netko treba objasniti tko je utvrdio da nasipavanje mora, zatrpavanje vrulja i mijenjanje ekosustava gdje obitavaju i neke zaštićene vrste, neće imati vjerojatan utjecaj na okoliš!?! U tom slučaju odluka mora sadržavati osnovne podatke o strategiji, planu i programu te – što je posebno važno – obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđeno da nije potrebno provesti stratešku procjenu sukladno propisanim kriterijima. Toga obrazloženja u odluci za UPU nema – govori Ljiljana Zajc.
Sve to, i još niz primjedaba i pitanja sadrži obimna dokumentacija iz odvjetničkog ureda, a Ljiljana Zajc obratila se već Ministarstvu zaštite okoliša, u zadnjih desetak dana i Uredu predsjednika Vlade i Državnom inspektoratu. Ministarstvo je i nama dalo tumačenje ove situacije:
“S obzirom na to da se ne radi o postupku procjene utjecaja zahvata već o ocjeni o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a Vrulje, za sve informacije treba se obratiti županijskom Upravnom odjelu za zaštitu okoliša. Što se tiče utjecaja na okoliš mogućeg zahvata, podsjećamo da je za sve zahvate koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnju građevina u i na moru duljine 50 metara i više – potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.”
Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove dr. Sanja Slavica Matešić kaže:
– Strateške procjene utjecaja rade se za veće obuhvate, za veće planove, a sigurno i ovdje neće izostati procjena utjecaja na okoliš, čim se analiziraju primjedbe s javne rasprave i prijedlog UPU-a bude prihvaćen. Procjena utjecaja na okoliš ići će i ako se sadašnji prijedlog UPU-a korigira nakon razmatranja primjedbi.
– To nije točno – tvrdi Ljiljana Zajc, jer kad se čita zakon jasno se vidi da se postupci o kojima govorimo rade ne nakon javne rasprave nego u svrhu izrade prijedloga UPU-a. Osim toga, dokumentacija je necjelovita, u tekstualnom dijelu govori se o šetnici i plaži koje bi se svakako trebale bolje i detaljnije opisati, dok se tek u grafičkom dijelu vidi što se zapravo smjera – pa ako prođe – prođe.
Protivnici izgradnje obale u Vruljama pozivaju se na Zakon o zaštiti okoliša koji kaže da su takve procjene potrebne već u ranoj fazi planiranja, radi ostvarenja “načela predostrožnosti”.
Već su sami pribavili mišljenja nekih stručnjaka, pa dr. Neven Cukrov s Instituta “Ruđer Bošković” upozorava na vrulje, izvore slatke vode, koje je potrebno očuvati.
–... a, osim toga, zatrpaju li se vrulje voda će naći svoj put, to može biti vrlo štetno po sve – strahuju stanovnici Vrulja. Nabrajaju i zaštićene vrste, perisku za koju od ljeta ne znaju što se zbiva jer je u điru pomor, no i morskog konjica i cijeli taj ekosustav do sada prirodne obale – bez obzira na “muliće” i “privatne plaže”, kojima se lako dade doskočiti. Ali kad nešto potone ispod zelenog pojasa, ceste, parkirališta za 100 auta i “uređene” plaže, onda je to – zauvijek.
Ili barem dok priroda kojoj će – uz ostale stanovnike diljem planeta – glave doći i mnogi načelnici hrvatskih dužobalnih općina, dok ne uzvrati udarac.
Golf i sufinancijer
Netko će se nasmijati: ne’š ti naših petsto metara ceste, škalje, betona... i ne trudeći se pomisliti što uništava ispod, i kako time smanjuje staništa i uništava bioraznolikost. A to su dva najveća problema suvremene civilizacije! Jer, da parafraziramo, nitko nije toliko mali da i sam ne stvara problem!
U prijavama stanovnika Vrulja spominje se – kažu – i nezakonito planirani golf te privatan interes jednog jedinog sufinancijera UPU-a Vrulje pitajući se zašto samo jedan (načelnik Gulam kaže – zato što je jedini pokazao ozbiljan poslovni interes)... Zanima ih zašto i Vrulje ne bi imale prirodne plaže kao i zonu rekreacije koja se na Vrulje nadovezuje, i tko je uopće naumio toliko sadržaja – sabirne ceste, parkirališta između magistrale i obale, itd., itd. – smjestiti na tako uski pojasu?
U prijavi Državnom inspektoratu tvrde da su nezakonito postupili i Općina Pirovac i stručni izrađivač UPU-a Vrulje, jer da nadležnim organima nisu dali točnu informaciju o planiranim zahvatima te su “zbog nezakonitog postupanja izbjegnute propisane procedure koje je potrebno provesti u cilju zaštite okoliša”.
I zaključuju isto što i ostali potpisnici primjedbi na UPU Vrulje: šetnica i prirodna plaža – da, cesta i parkiralište za 100 auta – ne.