Kako i čime privući turiste da u Skradinu ostanu dulje od dva dana?

Iz godine u godinu u Skradin dođe, ili, bolje reći, Skradinom prođe, sve više turista. Broje se u stotinama tisuća zahvaljujući obilasku Nacionalnog parka Krka. Već sad su redovi za ulazak na brod koji će ih provesti Krkom uzvodno dugi pedesetak metara, a u špici sezone tri puta su duži.

No, sve su to posjetitelji koji se u samom Skradinu kratko zadržavaju, potroše koji euro na hranu i piće, te ulaznicu u park i odlaze dalje. Malobrojni, u odnosu na više od milijun posjetitelja parka godišnje, ostaju dulje od jednog dana. Zbog toga se – za razliku od turističkih zajednica uz obalu – skradinska ne može pohvaliti dobrim prihodima od boravišne pristojbe i zato nužno muku muči s osiguravanjem novca za rad.

– Kad ste tranzitno turističko mjesto, to vam je veliki problem. Doduše, u Skradinu svake godine bilježimo rast smještajnih kapaciteta, uglavnom u privatnom smještaju, a ukupan broj kreveta je u zadnjih nekoliko godina porastao na oko 500. Ipak, jasno je da je taj broj postelja još uvijek nedovoljan da bi organizacijski i financijski donio dugoročnu stabilnost u radu Turističke zajednice, ali i ukupne smještajne ponude destinacije. Tomu u prilog govori i činjenica da je, u ukupnom broju smještajnih kapaciteta, u hotelskom dijelu tek stotinjak kreveta – kaže Damir Nakić, direktor skradinske Turističke zajednice.

Statistika navodi da se turisti u Skradinu u prosjeku zadržavaju samo dva dana, a želja turističkih djelatnika i svih koji su na bilo koji način vezani uz tu djelatnost jest taj boravak produljiti.

– To, naravno, nije moguće učiniti preko noći, ali orijentacijom na selektivne ili posebne oblike turizma, kao što su cikloturizam, eno-gastro turizam, sportski turizam te kulturno-povijesni turizam, postupno je to moguće učiniti. Hoće li se najprije dogoditi značajniji pomaci u gradnji smještajnih kapaciteta, prije svega hotelskih, koje će zatim pratiti adekvatna ponuda turističkih izleta i paket-aranžmana Skradina i okolice ili će situacija biti obrnuta, manje je važno. Jedno je sigurno, a to je da neće ići jedno bez drugoga. U tom pogledu valja iskoristiti brend NP-a Krka i Skradina kao neizbježne nautičke destinacije – ističe Nakić, te dodaje da je suradnja s NP-om Krka i Gradom vrlo dobra.

– TZ grada Skradina, zajedno sa županijskim TZ-om i Gradom Skradinom, dogovara i realizira brojne projekte, od kojih valja istaknuti izgradnju biciklističke staze Skradin – vodosprema, te snimanje i označavanje postojećih biciklističkih staza. Samo za ta dva projekta dobili smo lani i potporu od HTZ-a u iznosu od 68 tisuća kuna, a s potporama ostalih partnera (TZ županije, Grad Skradin, NP Krka) ukupan iznos za realizaciju penje se na 103 tisuće kuna. S obzirom na naš proračun, koji se u izvornim prihodima kreće oko 280.000 kuna godišnje, smatram da su ovo značajni iskoraci – naglašava Nakić.

Inače, godišnji proračun skradinske Turističke zajednice iznosi oko 600.000 kuna. Osim izvornih prihoda – turističke članarine od oko 60.000 kuna, boravišne pristojbe u iznosu od oko 125.000, te transfera od nautike od oko stotinjak tisuća kuna – iz gradskog proračuna dobiju nešto više od 130.000 kuna. Novac koji Gradu Skradinu pripada od ulaznica u NP Krka kanalizira se, ovisno o projektima, i prema Turističkoj zajednici, a ostalo su financijska sredstva iz drugih izvora koje TZ uprihodi za određene projekte.
Osim pripremanja bogatoga kulturnog ljeta, tek dvoje zaposlenih (uključujući direktora, op.a.), u Turističkoj zajednici okrenuli su se organiziranju raznih višednevnih događanja kako bi se gosti u Skradinu zadržali makar četiri do sedam dana.



– Morate imati kvalitetan sadržaj da bi se goste privuklo. Na primjer, prošle godine u lipnju Skradin je bio domaćin Međunarodne akrobatske konvencije, koja je u grad dovela više od 100 akrobata iz cijelog svijeta, koji su u Skradinu boravili sedam dana. Ove godine ćemo imati nešto slično. U listopadu će se, uz potporu NP-a Krka, održati prvi trkački maraton s humanitarnim karakterom pod nazivom "Krka Ultra Challenge" i očekujemo da će četiri do sedam dana svi skradinski smještajni kapaciteti, kao i restorani i barovi, biti puni.

Radimo to u partnerstvu sa Šveđanima, među kojima neki imaju skradinske korijene, te bi to trebala postati jedna lijepa priča u smislu izlaska na turističko tržište skandinavskih zemalja. Nadalje, gradski hotel "Skradinski buk" sad ima uvjete za održavanje simpozija i seminara, što također može povećati broj noćenja – na kraju će Nakić, dodajući da je planirana gradnja hangara za veslače i općenito razvijanje sportskog turizma kroz pripreme sportaša u zimskom dijelu godine važna orijentacija, te Grad Skradin traži model kako realizirati tu ideju.