StoryEditor
Županijakomentar

Je li proglašenje Parka prirode Dinara, ali bez osnivanja javne ustanove koja će njime upravljati, predizborni mamac za birače?

Piše Branko Kereta
22. ožujka 2021. - 17:35
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Je li proglašenje Parka prirode Dinara, ali bez osnivanja javne ustanove koja će njime upravljati, predizborni mamac za birače u sredinama koje pretendiraju da će upravo oni (do)biti sjedište buduće ustanove ?

Proglašenje Dinare parkom prirode je od strane svih ljubitelja prirode u Lijepoj našoj primljeno s velikim zadovoljstvom, a to zadovoljstvo u Kijevu je još i veće jer se opravdano nadaju da bi se napokon mogle ostvariti njihove želje za revitalizacijom i demografskom obnovom sela. Motiv demografske obnove Kijeva kod pokretanja inicijative za zaštitu Dinare bio je odlučujići čimbenik da pokrene ovaj projekt.

Uz ekološke razloge za pokretanje postupka proglašenja Dinare Parkom prirode razlog je bilo i očekivanje da će sjedište buduće ustanove koja će upravljati zaštićenim područjem biti u Kijevu i da će tim relativno malim ulaganjem država bar dijelom vratiti dug Kijevu i potaknuti njegovu demografsku obnovu.

Na našu žalost danas je demografska obnova potrebna u svim dijelovima naše domovine, a ovom prilikom želim naglasiti kijevske razloge za to.

Osim 25 žrtava u Domovinskom ratu i progonstva čitavog stanovništva što je dijelom poznate široj javnosti, Kijevo je u 20.stoljeću pretrpjelo ogromne ljudske gubitke na koje ovom prilikom ukazujemo.

U Prvom svjetskom ratu poginula su 53 Kijevljana.

Prema popisu stanovništva iz 1931. godine Kijevo je imalo 2.707 stanovnika, a prema neslužbenim podacima dobivenim od starijh mještana, pred II. svjetski rat taj broj je iznosio više od 3.500 stanovnika. Prvi službeni popis poslije Drugog svjetskog rata proveden 1948.g bilježi 1.741 stanovnika Kijeva, što u odnosu na popis iz 1931. g. predstavlj gubitak 966 stanovnika ili 36 % . Prema istraživanju pokojnog prof.Ante Jurića-Arambašića koje je objavljeno u "Kijevskom žrtvoslovu" (Zagreb, 2005.) tijekom Drugog svjetskog rata stradao je 451 Kijevljanin , kao civil ili hrvatski vojnik uz još 12 naknadnih žrtava Drugog svjetskog rata, pa broj žrtava ratova 20.stoljeća u Kijevu iznosi zastrašujućih 541 žrtvu.

Demografsko uništavanje sela nastavljeno je i poslije rata tako da u njemu nije osnovano nikakvo državno gospodarstvo, a život u selu je otežan i time što nije imalo ni električnu energiju, pa je elektrificirano tek 1969.g., dok je dionica najvažnije državne ceste Zagreb-Split koja prolazi kroz

Kijevo među zadnjima asfaltirana. Sve to je znatno doprinijelo raseljavanju Kijevljana.

Pred Domovinski rat Kijevo je imalo 1.276 stanovnika, a na zadnjem statističkom popisu iz 2011.g taj broj je iznosio svega 417 stanovnika dok je današnji broj vjerojatno manji za još stotinjak stanovnika.

Načelnica općine gđa Slavić s pravom ističe materijalne resurse koje općina Kijevo ima u vlasništvu i spremna je staviti ih u funkciju javne ustanove koja će upravljati Parkom prirode i time želi naglasiti da bi odabir Kijeva za sjedište Parka, državu jako malo koštao.

Kijevo bi kao sjedište buduće javne ustanove Parka prirode Dinara moglo biti dobar pokušaj početka demografske obnove o kojo se u Lijepoj našoj puno priča, ali tako malo radi. Sredstva koja država svakako mora izdvojiti za funkcioniranje javne ustanove na taj način bi imala dvostruki učinak : zaštitu prirode i zaštitu ljudi i sela koji su Hrvatskoj tako puno dali, a danas se na žalost nalaze pred izumiranjem.

27. srpanj 2021 23:28