StoryEditorOCM
ŽupanijaOBNAVLJA SE CRKVA KOD DRNIŠA

Grkokatolici se vraćaju u Dalmaciju: Njihovu ‘rogu‘ u Kričkama četnici su zapalili u Drugom svjetskom ratu, a posao dovršili u Domovinskom ratu

Piše Damir Šarac
11. svibnja 2020. - 08:30
Meštar Ivan Topić Nota posebno vodi računa da izgled bude vjeran izvornoj kamenoj građevini  Niksa Stipanicev/Cropix

U selu Kričke, udaljenom nekoliko kilometara od Drniša, obnavlja se grkokatolička crkva Pokrova Presvete Bogorodice, kao podsjetnik na postojanje i obnovu vjerskog života istočnih katolika u ovom dijelu Dalmacije, a uskoro će u nekadašnjem župnom dvoru zaživjeti i manastir u koji će se useliti prva tri monaha.

Grkokatolička crkva nastaje nakon Koncila u Firenci 1439. godine iz težnje kršćana istočnog obreda da povrate jedinstvo s Katoličkom crkvom i papom, a potpuno se formiraju na sinodi u Brest-Litovsku 1596. godine. Grkokatolička crkva sačuvala je vlastito bogoslužje na crkvenoslavenskom jeziku i istočni obred, posebnu hijerarhiju, upravnu samostalnost i mogućnost braka za svećenike. Danas je grkokatolika više od deset milijuna, najviše u Ukrajini, Rumunjskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj (oko 24 tisuće), Slovačkoj...

Poznata kao ‘Roga’

Tri pravoslavna paroha Dalmatinske eparhije 1831. godine - Petar Krička, župnik u Kričkama kod Drniša, Marko Busović Krička u Baljcima i Pahomije Krička u Vrlici - s vjernicima ulaze u zajedništvo s Katoličkom crkvom i u sastav Križevačke eparhije. Godine 1836. križevački biskup Gabrijel Smičiklas je za te tri župe osnovao Dalmatinski vikarijat sa sjedištem u Kričkama.

Uz financiranje Austro-Ugarske crkva u Kričkama je sagrađena 1832. i posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice, crkva u Baljcima je iz iste godine i nosi titular Preobraženja Gospodnjeg, a crkva Presvete Trojice u Vrlici sagrađena je 1845. godine. Zadnji dalmatinski vikar bio je u narodu omiljeni o. Janko Heraković, koji je zbog prijetnji krajem 1942. morao napustiti Dalmaciju, no spasio je župne matice, što je presudno svjedočanstvo o povijesti dalmatinskih unijata.

Četnici su tijekom Drugoga svjetskog rata zapalili i srušili crkve u Kričkama i Baljcima, a “posao” su dovršili u Domovinskom ratu, miniravši i zvonike, zbog kojih je u narodu ova crkva bila znana kao “Roga”.

U Baljcima je 1939. godine bilo 110 grkokatoličkih vjernika, u Kričkama 134, a u Vrlici 15, dok je danas na području cijele Dalmacije oko šest stotina grkokatoličkih vjernika.

Crkva u Kričkama obnavlja se već desetak godina, uređenje župnog dvora je dovršeno, na jesen bi se ondje trebali nastaniti i prvi monasi, a msgr. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, ondje je već predvodio bogoslužje na blagdan Pokrova Bogorodičina, te ove godine liturgiju svih dana Velikog tjedna i Uskrsa.

- U župnoj kući je već naš bogoslov Jan Jakubov sa suprugom, a kad stignu i monasi, bit će to prava zajednica. Vjerujemo da će crkva biti potpuno obnovljena do kraja godine.

Kamene vace

Na našim bogoslužjima već su se okupljali i braća franjevci, domaći vjernici iz Kričaka i Drniša, te hodočasnici iz Splita, Šibenika i iz Križevačke eparhije. Nadamo se kako će se nakon gotovo osamdeset godina s obnovom crkve uspostaviti redoviti vjerski život grkokatolika u ovom dijelu Dalmacije i da ćemo nastaviti graditi dobrosusjedske odnose sa svim ljudima koji ondje žive – kazao nam je msgr. Stipić.

Crkvu u Kričkama obnavljaju poduzetnici iz Vinjana Donjih kod Imotskog, Ivan Topić Nota (čuven i kao spiritus movens izgradnje spomenika Mercedesu u Imotskom) i Mislav Rebić, koji su počeli doslovno iz ruševina.

- Crkva površine tristotinjak kvadrata spaljena je pa minirana, ne znam jesmo li zatekli trideset posto prvotne građevine. Trebalo je najprije postaviti konstrukciju, armiranobetonske stupove i profilacije, ma izgraditi sve iz početka.

Posebno se vodi računa da izgled bude vjeran izvornoj kamenoj građevini, pa je i izvana i iznutra prekrivena kamenim vacama, a upravo zidamo zvonike i ostaje još kupola. Potom slijedi unutrašnje uređenje – navodi Topić.

25. studeni 2024 12:14