Bez ikakva premca, odluka Vlade RH da na području Grada Skradina, na ogromnom području u Guduči raspiše natječaj za izgradnju golf igrališta i izabere investitora epohalni je, strateški projekt za taj kraj i županiju. S procijenjenom vrijednošću od dvije milijarde kuna to je investicija od nemalog značaja i za Republiku Hrvatsku, budući da vrtoglavi iznos predviđen za izgradnju prvog golferskog kompleksa u Hrvatskoj čini čak pola postotnog poena od ukupnog bruto društvenog proizvoda zemlje.
- U godini kada nam BDP pada to će značiti višeznamenkasti rast bruto društvenog proizvoda, a Skradinu konkretno, znači dugoročnu financijsku stabilnost proračuna i mogućnost da tako osnažen ubuduće više ulaže u unaprjeđenje uvjeta života, komunalne infrastrukture, socijalnih programa i podupire gospodarske aktivnosti, ocjenjuje skradinski gradonačelnik Antonio Brajković. Razgovarali smo u prigodi obilježavanja Dana grada Skradina 30. rujna i njegova nebeskog zaštitnika sv. Jeronima, a kako se bliži i dan lokalnih izbora na proljeće dogodine, Brajković je iznio i presjek postignuća u protekle četiri godine otkako je na kormilu gradske uprave.
U svakom slučaju, naredne mjesece obilježit će intenzivni poslovi gradske uprave za projekt koji će preobraziti cijeli kraj.
Grad Skradin prva je adresa za početak investicije i nakon što Vlada tijekom listopada potpiše ugovor s nizozemskim investitorom, gradska uprava treba započeti s izradom UPU, građevinske dozvole i zajedno s partnerima- županijskim službama, šibenskim 'Vodovodom i odvodnjom' i 'Elektrom' ostvariti preduvjete nužne da investitor fizički započne s izgradnjom golferskoga kompleksa za godinu i po do dvije, napominje Brajković. Ukoliko investitor ozbiljno shvati svoj zadatak, dodaje, mi ćemo u gradskoj upravi biti još ozbiljniji i najbrže što se može s obzirom na proceduru, usvajati urbanističke planove kako bi se što prije došlo do potrebne dokumentacije.
Veliki zahvat
- Bit ćemo iskren partner, jer znamo da je ta investicija u interesu lokalne zajednice i Republike Hrvatske. Gradu će u proračun pristizati sredstva od zemljišne rente, poreza na potrošnju, koncesije na pomorskom dobru i tako ćemo ostvariti proračunske prihode potrebne za daljnji razvoj standarda javnih sadržaja i potreba, kaže Brajković. Dakako, infrastruktura u službi turističke zone obveza je investitora koji bi u troškove investicije trebao ukalkulirati i pristupne putove te ostalu infrastrukturu do svoga područja. Grad može sudjelovati kroz komunalni doprinos dakako, no to su troškovi u iznosu više desetaka milijuna kuna kakve ne bi podnio niti jedan veliki grad, te je ulagač primarna stranka u smislu ulaganja. Brajković se osvrnuo i na negativne kritike koje su pratile odluku Vlade da napokon raspiše natječaj za Guduću i privede ga kraju.
- Jest, to je veliki zahvat i koliko god bio razvojno značajan, krije u sebi kontroverze, najviše u pogledu ekologije. Međutim, turizam kao gospodarska grana sam po sebi nije povoljan za ekologiju, no to ne znači da ova investicija neće biti pomirena s ekološkim interesima zajednice za životom u zdravoj sredini. Što je sredina razvijenija i bolje organizirana, može postići da se nesumnjivi antiekološki otisak turizma smanji, na što je uostalom, bio prinuđen NP Krka ograničavajući dnevni broj posjetitelja, kaže Brajković.
Smatra da se i na tome primjeru stekao dojam da se kod nas svaka investicija dočekuje na nož, te su se čak izvlačili argumenti poput onih da će golf-igralište degradirati poljoprivredno zemljište, a riječ je o neplodnom kršu čija prodajna cijena od 60 kuna uopće nije malena, jer je u pitanju zemljište bez ikakve infrastrukture, veli Brajković.
Po njemu, pravo je pitanje zašto se uopće čekalo 15 godina da Vlada odluči raspisati taj natječaj? Dobro je da konačno jest, no to je trebalo riješiti najviše za dvije godine, ukoliko položaj nakon svih meritornih analiza ne odgovara takvoj namjeni.
- Investicije donose novac potreban za poboljšanje kvalitete života, a skradinsko područje s nešto manje od četiri tisuće stanovnika u čak 21 naselja, svoj potencijal može razvijati jedino kroz turizam, gastronomiju i agroturizam, podsjeća Brajković.
Srećom da živimo u vremenu kada je, naglašava, neka sredstva za zadovoljavanuje osnovnih životnih standarda moguće namiriti iz europskih fondova. Premda malena sredina, k tome još na listi tzv. područja posebne državne skrbi, Skradin se može pohvaliti da je u zadnje četiri godine povukao 24 milijuna kuna iz europskih fondova, ili iznos od tri svoja izvorna proračuna za nekoliko projekata. Za izgradnju dječjeg vrtića ostvario je 7,5 milijuna kuna, 10,5 milijuna odobreno je za sanaciju deponija otpada Bratiškovački gaj, te šest milijuna za tri socijalna projekta brige za starije i nemoćne iz programa 'Zaželi', za koje se Skradin natjecao među prvima.
Staro stanovništvo
- Imamo visok postotak starog stanovništva i dosta žena starijih od 50, iz skupine teže zapošljivih osoba. S time smo osigurali njihovo zapošljavanje na skrbi za starije osobe, a prva smo jedinica lokalne samouprave u zemlji koja provodi projekt 'Kultura u centru'. Usmjerili smo dva milijuna kuna prema lokalnim udrugama koje su unaprijedile rad s djecom, a s drugom dijelom iznosa preuredili smo nekadašnju kino dvoranu u polivalentni, moderni centar za unaprjeđenje kulturnog života sa svim mogućnostima koje ova sredina zaslužuje, navodi Brajković.
Grad Skradin očekuje povoljno rješenje još dva europska projekta. Izgradnja reciklažnog dvorišta od tri milijuna kuna trenutačno je u postupku administrativne provjere, a nastavak projekta Kultura u centru zove se Društveni centar. Nositelj je Gradska glazba Skradin, koja će pospješiti rad s mladim glazbenicima, te obnoviti instrumentarij. Rezultati natječaja očekuju se u listopadu.
Europski socijalni fond je, podsjeća Brajković, omogućio ogroman priljev novca u proračune gradova i udruga, no treba dobro pripremiti projekte na kojima radi grupa mladih, obrazovanih i kreativnih ljudi zavidnog radnog elana, hvali Brajković suradnike.
Preko milijun kuna uložio je Grad Skradin za pripremu projektne dokumentacije, no trebalo je uložiti ako se u novoj financijskoj perspektivi očekuje zeleno svjetlo za projekte poput sportske dvorane ili veslačkog hangara, ističe gradonačelnik.
EU fondovi
Svi projekti zahtijevaju solidnu izvedbu po europskim standardima, kasnije održavanje i sredstva za to, te su gospodarske investicije i višak proračunskog novca nužni u situaciji kada lokalne samouprave imaju sve više obveza koje treba financirati iz proračuna, naglašava Brajković. Benefiti ove generacije su mogućnost da iz europskih fondova financiramo projekte u iznosu cijelog našeg godišnjeg proračuna, poput sanacije odlagališta otpada. Bez toga bilo bi to neizvedivo, a eurospkim smo sredstvima izgradili i kanalizacijski sustav u razdoblju bivšeg gradonačelnika Nediljka Dujića, podsjeća Brajković.
To su benefiti koje prošle generacije nisu imale, naročito gradonačelnici Skradina iz 90-tih kada je fokus bio na obnovi ratom razrušenih objekata te izgradnji infrastrukture koje prije nije bilo, kada je Skradin bio dio veće cjeline, tadašnje Općine Šibenik.
Bio je jedan od njenih nerazvijenijih dijelova, što je naposljetku, uvjetovalo veliko iseljavanje. Nije bila lijepa poruka da više od 90 posto naselja današnjeg Grada Skradina uoči Domovinskog rata nije imalo vodu, ili da 90 posto prometnica izvan onih višeg ranga nije bilo asfalrtirano, kaže Brajković.
- Govorim to u kontekstu pitanja trebaju li postojati malene lokalne samouoprave i odgovaram da trebaju, jer je i naš primjer najbolji pokazatelj da se jedna sredina najbolje može razvijati kada samostalno raspolaže sa svojim resursima i usmjerava ih prema stvarnim potrebama, veli Brajković.
Da je Skradin dio neke veće cjeline, pitanje je kako bi to išlo, te smatra da nije toliko važno koliko jedna općina ima dužnosnika, koliko je važno stalno raditi na fiskalnim kapacitetima samoodrživosti i ostvarivati nove projekte s novim idejama i ljudima.
Demografski slom
U naseljima Grada Skradina na području od 189 četvornih kilometara standardi su u pogledu infrastrukture kao u urbanim cjelinama, no stanovništvo je starije i nema prirodnog prirasta. Već zadnjih 40 godina manje je djece u obiteljima, dosta muškaraca nije zasnovalo obitelji i došlo je do demografskoga sloma. Današnji standard života trebalo je omogućiti 90-tih, i sada osjećamo te posljedice. Jedino je uz pomoć države mogouć oporavak, bjašnjava Brajković. Indeks razvijenosti sktradinskog područja niži je od prosjeka i zato je potpomogunuto područje, pri čemu ulogu ne igra jedino lokalni BDP, nego i drugi parametri, poput više starog stanovništva, manje obrazovanih...No, to nam otvara mogućnost da kao razvijene sredine sudjelujemo u natječajima za projekte EU čiji je cilj podizanje razvijenosti do prosjeka, s visokim sufinanciranjem, od 85-100 posto, naglašava Brajković.