Otkako je Hrvoje Zekanović, sa svojim lokalnim "suverenistima", preuzeo šibensku tvrtku "Batižele" i cijeli projekt valorizacije prostora bivše Tvornice elektroda i ferolegura, projekt budućnosti i očekivanog razvoja novog Šibenika za 21. stoljeće, kao dio "trgovačkog deala" s Gradom kojem drži većinu, sve manje javnost zna što se s tim događa, ima li investitora, tko su oni koji obilaze teren bivšeg TEF-a i kakve su im namjere.
A riječ je o doista vrijednom gradskom resursu od čak 22 hektara zemljišta u središtu grada, uz more, samo 500 metara zračne linije od stare gradske jezgre i katedrale svetog Jakova, pod zaštitom UNESCO-a.
Kad je na sjednici šibenskoga Gradskog vijeća Branko Kronja, vijećnik NL-a Stipe Petrine, izravno prozvao vršiteljicu dužnosti direktora tvrtke "Batižele" Ninu Kursar da informira Vijeće pod kojim je uvjetima prostor TEF-a ustupljen za parkiralište autobusa, kampera i drugih vozila, zašto je ograda uz bivšu Tvornicu svakim danom sve punija rupa kroz koje se baca smeće, a ljudi izlažu opasnosti da upadnu u otvorene stare tvorničke kave, umjesto direktorice, za govornicu je izišao gradonačelnik Željko Burić.
Usput je odgovorio i vijećniku Mariju Kovaču (Domovinski pokret), koji je podsjetio da je do kraja 2021., prema obećanju Burića i Zekanovića, trebao biti raspisan obvezujući međunarodni natječaj za buduće investitore na prostoru TEF-a, ali to se još uvijek nije dogodilo, a i kad će, ne zna se.
Iskrsavaju prepreke
– Ako se već radi o projektu generacije, čudno je da gradska uprava nije bila kadra sagledati sve prepreke u tom projektu, pa stalno iskrsavaju nove – rekao je Kovač.
Gradonačelnik Burić uzvratio je sasvim načelno.
– Na prostoru TEF-a 23 godine se nije ništa događalo, a sad bismo mi trebali ubrzati projekt koji sasvim sigurno ide. Sigurno je da je problem Batižela riješen, da smo raskrčili ono što oni prije nas nisu ni znali ni mogli, pa je račun tvrtke TEF bio najdulje blokirani račun u povijesti – rekao je Burić, kloneći se detalja vezanih uz trenutačne aktivnosti tvrtke "Batižele". – A što se tiče ulaska iza žičane ograde TEF-a i bacanja smeća, ljudi to rade na vlastitu odgovornost jer ulaz nije dopušten. Dio prostora TEF-a koristi se za parkiralište već nekoliko godina, a i ove godine se intenzivno pripremamo za to, ali ne dolaze u obzir neka veća i ozbiljnija ulaganja jer je to tuđa imovina – odgovorio je Burić vijećnicima. Direktorica "Batižela" Nina Kursar pred vijećnike nije izišla iako je bila na sjednici Gradskog vijeća. Zašto?
– Ne radi se o tome da nešto skrivam i da sam zato izbjegla odgovoriti vijećniku. Pošla sam prema govornici, ali je gradonačelnik bio brži i nakon njega nisam smatrala da je potrebno bilo što dodati. Vjerujte, ne skrivam se, premda sasvim iskreno priznajem da sam tip osobe kojoj je draže raditi i ostati u pozadini negoli se javno eksponirati. No obaveza je obaveza i daleko od toga da je izbjegavam – objasnila nam je direktorica "Batižela".
Pa kad je tako, pitali smo je i što se događa s projektom, kad će biti raspisan međunarodni obvezujući natječaj, kojem su svi obećani rokovi prošli, kad će napokon Šibenik dočekati investitore na tom vrijednom prostoru. Ali, i zbog čega se tako atraktivno zemljište, navodno rezervirano za razvoj novog, modernog Šibenika, kojim se u privatnoj režiji zastupnika Zekanovića šeće navodno zainteresirani bahreinski šeik Mubarak Al Khalifa, sustavno pretvara u golemi gradski deponij sitnog i krupnog kućnog, ali i građevinskog otpada.
Dogodine ugovor
– Bez brige, ide međunarodni natječaj, nastavljamo dalje s EBRD-om, koji provodi postupak odabira developera projekta, dogovorili smo se oko projektnog zadatka i počela je druga faza projekta Batižele, u kojoj nastavljamo tu tripartitnu suradnju – Grad Šibenik, EBRD i tvrtka "Batižele". Od EBRD-a dobivamo konzultantske usluge i do kraja svibnja očekujemo odabir konzultanata. U međuvremenu se intenzivno radi na pripremama prostornoplanske dokumentacije koju moramo prilagoditi projektu. U lipnju idemo s pripremom dokumentacije za međunarodni obvezujući natječaj i izradom modela koji bi bio najpovoljniji za projekt ovakvog tipa. Dio zemljišta će sigurno ići u prodaju, a to je stambeni segment projekta jer ne može ni biti drukčije. Naposljetku – kaže Kursar – krajem godine bit će objavljen međunarodni poziv, a početkom iduće, 2023., sigurna sam, imat ćemo i ugovor s investitorima. Bit će tu puno posla kod evaluacije ponuda – optimistično će direktorica mješovite gradsko-državne tvrtke "Batižele".
Dok Batižele čekaju svoje buduće investitore koji bi trebali izgraditi novi grad sa svim sadržajima, od stambenih, do kulturnih i sportsko-rekreativnih, turističkih i ugostiteljskih, zemljište se sve više zatrpava kućnim i otpadom komunalnih i građevinskih poduzeća u gradu. Prostor TEF-a postao je žalosno prekrcan svim vrstama otpada, nalik velikom divljem smetlištu na korak od plaže Banj i stare gradske jezgre, koja godinama privlači sve veći broj turista iz cijelog svijeta. Gosti koji posjećuju Šibenik i kupaju se na Banju parkiraju u "madmaxovskom" prostoru davno ugašene tvornice, te se suočavaju i s odbačenim smećem na sve strane. Nije to nimalo privlačan prizor ni za zainteresirane investitore koji povremeno dolaze (s kakvim god namjerama !), a gradski čelnici ih ponosno uvjeravaju kako je to bogomdano zemljište, iznimne vrijednosti i značenja za Šibenik, pače njegov najvrjedniji resurs. Kako ih u to mogu uvjeriti ako je svakim danom sve više kojekakvog otpada u krugu TEF-a?
Što tvrtka "Batižele", što Grad Šibenik kane učiniti s tim sve ozbiljnijim problemom koji potencijalne investitore može samo odbiti?
– Nažalost, ne znam što bih na to rekla – nemoćno priznaje direktorica "Batižela" i dodaje:
– To je dokaz neodgovornosti naših građana, njihove nerazvijene ekološke svijesti. Smeće je razbacano posvuda. Pokušavamo tome stati na kraj.
Na ulazu u dio rezerviran za parkiralište postavit će se, nada se direktorica "Batižela", rampa i nadzorne kamere, i javna rasvjeta gdje god su postavljeni stupovi.
Krpanje ograde
– Dat ću sve od sebe da se stara ograda pokrpa, s DVD-om u krugu Tvornice dogovorit ćemo da se ulazna vrata zaključavaju, Grad se obvezao ukloniti sav materijal koji je bio deponiran na tom prostoru tijekom radova na aglomeraciji, odvesti šutu, uspostaviti red. S obzirom da se to vodi kao divlje odlagalište – napominje Kursar – Grad je podnio zahtjev Fondu za zaštitu okoliša za sanaciju, ali ne znam je li za ovu godinu novac za tu namjenu osiguran.
Za početak, radi turista koji će vjerojatno i ove godine doći u Šibenik i koristiti parkiralište u TEF-u, ali i radi onih koji bi htjeli obići prostor bivše tvornice, bilo iz znatiželje ili zbog ambicije da u njega ulože vlastiti kapital, bilo bi nužno i pristojno zemljište očistiti od otpada koji se tamo godinama istovaruje bez ikakvih posljedica. Doduše, ako je točno, kako to veli direktorica "Batižela", da se prostor TEF-a vodi kao divlje odlagalište otpada, nije ni čudno što posljedica za one koji su TEF shvatili kao deponij – nema.
No taj odnos prema zemljištu koje se javno prezentira kao najatraktivniji prostor koji grad ima i čuva za svoj razvoj, svjedoči o ozbiljnosti namjera svih aktera u projektu. Jer u TEF-u su praktički do jučer neki ljudi primali plaću pod egidom sanacije prostora, koji, nažalost, još uvijek nije ni saniran od starog (od troske i opasnog otpada), a već je zatrpan novim otpadom...
Ovo su vlasnici
Grad od 2013. radi na projektu Batižele, koji je prije svega podrazumijevao sanaciju prostora i njegovo čišćenje od svih postojećih hipoteka. Početkom travnja 2014. napokon je taj problem riješen, a Grad je samo na račun obveza prema Ini platio 14 milijuna kuna, da bi Vlada u kolovozu 2018. donijela odluku o prihvaćanju razvojnog projekta Batižele, koji je podrazumijevao podjelu i s osnivanjem društva TEF-Tvornica elektroda i ferolegura d.d. Šibenik te povećanje temeljnog kapitala nove tvrtke pretvaranjem državnih i gradskih potraživanja u udjele u novoj tvrtki.
Temeljni kapital "Batižela" povećan je sa 148,5 milijuna kuna na gotovo 300 milijuna kuna, pri čemu Grad Šibenik u kapitalu društva sudjeluje s oko 68 posto (201.615.600 kuna), država s 22,64 posto (67.154.500 kuna), Fond za zaštitu okoliša s 8,72 posto (25.852.700 kuna) te Hrvatske vode s 0,70 posto (2.067.800 kuna), a oni su u sudskom registru upisani i kao osnivači i članovi društva "Batižele".