Županijski Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju u Šibeniku sa svojim ispostavama u Drnišu, Kninu i Rogoznici, koji pokriva sve općine i gradove osim grada Šibenika, do zakonskog roka 30.lipnja 2013.godine ukupno je zaprimio 22.252 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Kompletnu analizu odrađenog posla rade svakih šest mjeseci i prema podacima koje smo dobili od Semire Škugor, pročelnice Upravnog odjela, na dan 30.lipnja ove godine u Upravnom odjelu u Šibeniku i njegovim ispostavama riješeno je 7.823 predmeta, što iznosi 35,2 posto od ukupnog broja zaprimljenih predmeta.
– Kad se tomu pribroji 6.600 predmeta, koliko ih je u nekoliko navrata preuzela državna Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih objekata, proizlazi da je riješeno 14.423 predmeta ili 65 posto. Doduše, mi ne znamo koliko je predmeta Agencija riješila, ali znamo da je u našem Odjelu ostalo još 7.829 predmeta koje trebamo riješiti. Također, po prethodno donesenoj odluci Ministra graditeljstva i prostornog uređenja još 1. siječnja ove godine Agencija je trebala od nas preuzeti dodatnih 2.193 predmeta što čini 25 posto od ostatka neriješenih, ali do danas ta odluka nije provedena u djelo i predmeti su ostali kod nas – kaže Škugor.
Koliko para – toliko ljudi
O pitanju legalizacije već duže vremena malo se javno govori, a i političari najčešće šute o tomu. Naime, svojevremeno najavljeni "posao stoljeća" koji je trebao biti završen do konca 2015.godine, te srediti stanje u prostoru i napuniti lokalne i državnu blagajnu, se otegao. Rokovi se više ne spominju, a na poslovima legalizacije – makar kad je riječ šibensko-kninskom županijskom Upravnom odjelu – radi sve manje ljudi. Trenutno trinaestero. Sedmero na određeno vrijeme, te šestero stalno zaposlenih koji uz redovne poslove Ureda rade i legalizaciju.– S obzirom na to da imamo sve više redovnog posla koji zbog legalizecije ne smije trpjeti, posao na predmetima legalizacije više je oslonjen na zaposlene na određeno vrijeme. Sredstava za zapošljavanje novih ljudi Županija nema, jer s 20 posto iznosa koliko joj pripada od naknade, odnosno kazne za zadržavanje objekta, jedva pokrije troškove legalizacije. To nije pošteno da tijelo koje odlučuje i provodi legalizaciju dobiva smo 20 posto sredstava, a država sebi uzima 50 posto. Dakle, posao je decentraliziran, a sredstva i dalje centralizirana. U tom smilu bi trebalo doći do promjne i već je pokrenuta inicijativa da županijama pripadne 30, a državi 40 posto kako bi mogla provesti kraju taj složeni posao koji iziskuje velike materijalne troškove. Općinama i gradovima bi ostalo 30 posto sredstva, govori pročelnica Škugor. U uredu u Šibeniku radilo se u "jeku" posla u dvije smjene s četrdesetak zaposlenih samo na legalizaciji. Danas se radi u jednoj smjeni, s 13 osoba. Nadalje, resorno ministarstvo ih u zadnje gotovo dvije godine ne pritišće rokovima, 2016-ta je pri kraju i jasno je da će se posao protegniti i na 2017-tu, a vjerojatno i slijedeći godinu.
– Istina je, i to javnost zna. U taj nametnuti nam posao krenulo se s puno optimizma, ali se pokazalo da Županija s ovako malim postotkom prihoda od legalizacije toliki teret naprosto nije mogla podnijeti niti si može dozvoliti stvarati gubitke na njemu, zaključuje Škugor.
Što će biti s nepotpunim predmetima?
Među predmetima legalizacije koji su ostali za obradu je oko 2000 bez potrebne dokumentacije. U "košuljici“ je samo zahtjev za legalizaciju, pošto je i to bilo zakonom omogućeno.
– Podnositeljima zahtjeva dostavili smo poziv da nam dostave potrebnu dokumentaciju. Većima nas moli da ih pričekamo, a sigurno među njima ima puno onih koji nemaju novca. Naša obveza je da ukoliko u nekom razumnom roku od primitka poziva ne dostave dokumentaciju zahtjeve odbacimo. Međutim mi to za sada ne činimo, već ih ponovo pozivamo i čekamo. Što će biti ako svoje objekte ne legaliziraju, da li će biti rušenja objekata ili plaćanja kazni, nije nam u ovom trenutku poznato – kaže Škugor.
Oko 80 posto projekata ide 'na popravni'
– Kod izlaska na očevid naši djelatnici u više od 80 posto slučajeva utvrde da snimka izvedenog stanja, odnosno projekt kojeg izrađuju ovlašteni inženjeri građevine ili arhitekture, ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Utvrdi se da je bilo gradnje iza 21.lipnja 2011. godine kad je napravljen avio snimak. Ima slučajeva da se geodetska snimka ne slaže s projektnom dokumentacijom, da u stavrnosti objekt ima više krovova, katova i tako dalje. Na terenu ima svega. To nam usporava posao, jer treba raditi novu snimku. Zašto se to događa ne znamo, ali znamo da da za ovlaštene projektante i geodete nema propisanih kazni – Škugor će.