Zabrinuti arhitekti mole vodstvo Opće bolnice Šibenik: Poliklinici sačuvajte staro lice; Ravnateljica odgovara: I hoćemo!

Energetska obnova kompleksa Opće bolnice Šibenik došla je i do zgrade Poliklinike. Međutim, nema mjesta zabrinutosti da će postavljanje termoizolacijske obloge od mineralne vune preko originalne fasade trajno narušiti izgled ove arhitektonski vrijedne zgrade – uvjerava dr. Sanja Jakelić, ravnateljica Opće bolnice Šibenik.

Šibenska Poliklinika, poznatog projektanta Mladena Vodičke, izvedena je u tzv. natur betonu 1982. godine i otvorila je ne samo potpuno nove dijagnostičke mogućnosti, nego je s tim objektom Šibenik dobio i građevinu koju je Društvo arhitekata Hrvatske predložilo za listu konzervatorske zaštite kao kulturno dobro, međutim, do toga još nije došlo.

– Prije početka energetske obnove upozoreni smo na arhitektonsku vrijednost te zgrade, a ovih dana nazivaju me i neki arhitekti, s dobronamjernim sugestijama da sačuvamo izgled Poliklinike. I hoćemo, bit će izrađena fasada koja joj neće narušiti prepoznatljivost i drago mi je što i ovim putem mogu umiriti javnost – kazala je dr. Sanja Jakelić.

Doduše, dodaje ravnateljica, doći će do nekih manjih izmjena, a odnose se na izvedbu originalnih zaslona za sunce, budući da nekim dijagnostičkim službama u prostorima s uređajima treba osigurati mogućnost potpunog zatamnjenja. To ne možemo izbjeći, no uvjerena sam da će krajnji rezultat biti na zadovoljstvo sviju – kaže ravnateljica šibenske bolnice.

– To je svijetli primjer i za svaku je pohvalu – komentira postupak energetske obnove Poliklinike ing. arh. Dario Crnogaća, predsjednik Društva arhitekata Šibenik.

Navodi da takvi zahvati ne prolaze uvijek i posvuda s dužnom pažnjom prema originalnim zamislima projektanta, poput svježeg primjera nagrđivanja također vrijedne zgrade suda u Karlovcu, čija se pojavnost izmijenila nakon jednake intervencije.
Osim natur betona kao građevnog materijala, karakteristika Poliklinike također je mreža udubljenih linija na vanjskim zidovima, koje razigravaju fasadu dijeleći je na pravokutne plohe.

– Osobno, ne bih bio ogorčen sve i da se nakon energetske obnove naruši izgled Poliklinike jer smatram da bi razlog bio opravdan. Međutim, treba nam ući u praksu da se prema vrijednim modernim građevinama odnosimo kao da su katedrala svetog Jakova, jer je šibenska Poliklinika arhitektonski bitno djelo, posebno i reprezentativno.

Procedura konzervatorske zaštite je spora i ovo je druga zgrada na šibenskom području uvrštena na listu kulturnih dobara. Prva je bila kuća Matulja na Brodarici, vrijedan rad bračnog para arhitekata Vulin iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, no nismo je uspjeli spasiti prije nekoliko godina. Novi vlasnik srušio ju je do temelja, i to dan prije nego što mu je poštom stiglo službeno rješenje da se kuća stavlja pod zaštitu. Očito mu je neko došapnuo što se sprema i on je, nažalost, preduhitrio konzervatore – podsjeća inženjer Dario Crnogaća na počinjenu štetu.

Inače, energetska obnova svih bolničkih odjela projekt je financiran novcem europskih fondova u cjelovitom iznosu od 60 milijuna kuna. Premda je rok za dovršetak radova ugovoren krajem godine, posao će se završiti dosta ranije, najvjerojatnije početkom srpnja.

Kada se na sve novije zgrade odjela postavi fasadna obloga, a na starim, kamenim objektima prvotne bolnice pod konzervatorskom zaštitom izoliraju krovovi i stari drveni prozori zamijene suvremenom stolarijom, uštede u potrošnji energenata iznosit će godišnje 2,3 milijuna kuna. Sva rasvjeta bit će zamijenjena LED žaruljama, a glavni energent, uz električnu energiju, postaje plin umjesto nafte – navodi ravnateljica Opće bolnice Šibenik dr. Sanja Jakelić.