StoryEditor
Šibeniknema drame

Za sada normalno funkcioniraju: Šibenska bolnica spremna i za crnji scenarij: Ako postanu COVID bolnica, onkološki bolesnici imat će punu skrb

Piše Marija Lončar
5. studenog 2020. - 08:10
Ravnateljica Opće bolnice Šibenik Sanja Jakelić  Nikša Stipaničev/Cropix

Iako se i šibenska Opća bolnica priprema za mogući porast broja oboljelih od bolesti Covid-19, pa je postojeći COVID odjel koji je još od proljeća i prvog vala korone smješten na Infektologiji i Odjelu za uho, grlo nos, proširen na još jedan objekt, ostatak bolnice i dalje normalno funkcionira. Žalbe građana i apeli dijela liječnika, kako je zdravstveni sustav zbog usredotočenosti na koronu prenapregnut te puca po šavovima, za šibenski slučaj, čini se, ne vrijede. Barem prema trenutačnoj situaciji i riječima ravnateljice Sanje Jakelić koja kaže kako je situacija u bolnici koju vodi - dobra i to, prvenstveno zbog toga što epidemiološka situacija u Šibensko-kninskoj županiji, unatoč porastu broja oboljelih ove jeseni, još uvijek nije dramatična. Podjednako važno je i da korona nije ušla među liječnike i medicinsko osoblje. Barem ne u značajnijem broju, pa je moguće organizirati normalan rad svih službi, ističe Jakelić.

- U ovom trenutku nemamo veći broj oboljelih zdravstvenih djelatnika ili onih u samoizolaciji. To je i naša najveća borba da sustav ostane cjelovit. Dok god je tako, bolnica može obavljati sve svoje akutne djelatnosti kao i do sada.
U šibenskoj bolnici trenutačno se od bolesti Covid-19 liječi 18 pacijenata. Jakelić podsjeća kako je situacija oko korone neizvjesna, a svako moguće pogoršanje traži novu prilagodbu. U šibenskoj bolnici spremni su i za crnje scenarije, tvrdi Jakelić.

To što je bolnica zastarjelog, paviljonskog tipa, što je uvijek bio problem, ako ni zbog čega, a ono zbog većih režijskih troškova, sada ima i određenih prednosti.

Matični odjel

U COVID odjel preuređena je još i zgrada u kojoj je bila smještena dnevna onkološka bolnica i hematologija. Jakelić ističe kako su sva tri paviljona, sada namijenjena oboljelim od korone, odabrana upravo zato što su izdvojeni od ostalih bolničkih komunikacijskih kanala, baš kako je to i propisano. Zbog tog "korona-manevra", onkološki bolesnici, tvrdi Jakelić, nisu ostali bez potrebne liječničke skrbi.

- Onkološki bolesnici vraćeni su u matični odjel interne medicine. Njihova dnevna bolnica sada se nalazi na internoj C. To smo spajanje napravili i kako bismo dobili dvije-tri medicinske sestre "viška", no bez obzira na sve, onkološki bolesnici imat će punu skrb. I to će tako biti sve i da se sve djelatnosti smanje, pa čak i da cijela postane COVID bolnica!
U prilog tomu, dodat će, ide i radiološka dijagnostika, koja je važna u otkrivanju tumora, a koja radi "punim pogonom". U bolnici se redovno provode i nacionalni programi ranog otkrivanja karcinoma dojke i debelog crijeva, napominje Jakelić.

Oni su u proljetnom lockdownu bili prekinuti, kao uostalom i svi drugi specijalistički pregledi i pretrage, no liste čekanja zbog toga sada nisu veće. Zaostaci su nadoknađeni, kaže Jakelić i tvrdi kako se trenutačno najviše čeka na magnetsku rezonanciju - oko šest mjeseci! Redovi su i za kardiološki pregled, CT trbuha i ultrazvuk srca, primjerice. Dužina čekanja varira, a ovisi i o tomu je li neki liječnik na bolovanju ili godišnjem odmoru.

Statistika je vrag

No, statistika je vrag! Naime, ako za prvi pregled kod specijalista morate čekati mjesec dana, to se, objašnjava Jakelić, ne smatra listom čekanja, kao ni kontrolni pregled iako ćete, primjerice, na red doći tek za pola godine.

- Liste čekanja koje su se produljile nakon lockdowna, nastojali smo smanjiti uvođenjem popodnevnih smjena i rada subotom. Uhvatili smo korak sa svim, osim magnetom koji se i dalje čeka pet-šest mjeseci. Popodnevna smjena ostala je i dalje na radiologiji, a također se radi i UV abdomena i dojki. No, sve što je hitno, pa tako i hitna dijagnostička obrada, radi se na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Također, svi koji na svojim uputnicama imaju šifru C imaju prioritet. Govorimo o novootkrivenim pacijentima kod kojih postoji sumnja na karcinom. To znači, ako postoji sumnja da imate karcinom dojke, nećete UV čekati šest mjeseci. Na pregled ćete doći za mjesec dana ili prije, jer vam je vaš liječnik na uputnicu stavio šifru C. Druga je stvar kontrola nakon operacije ili kemoterapije koje se odvijaju u ritmu koji odredi onkolog. Ljudi se znaju buniti da čekaju šest mjeseci kontrolni pregled, ali to nije lista čekanja, to određuje vaš liječnik specijalist - naglasila je Jakelić.

Neovisno o toj računici, pacijentu je u njegovoj bolesti svaki trenutak dragocjen. Mnogi su zbog toga, unatoč tomu što plaćaju javno zdravstvo, prisiljeni otići u privatne ambulante i klinike. U pravilu, traže se uvijek pregledi na koje se u bolnici duže čeka.

- Naravno da je svakom čovjeku njegov problem najveći i naravno da želi potražiti privatnu uslugu za ono što želi odmah riješiti, ali mislim da se to nije povećalo u ovoj situaciji oko korone - smatra Jakelić.

Nema dermatologa

U šibenskoj bolnici trenutačno je najteže doći do dermatologa. Potvrđuje to i slučaj pacijentice koja se već više od mjesec i pol dana pokušava naručiti za prvi pregled. Odgovor iz centralnog naručivanja pak uvijek je isti - nema doktora. Za zbunjujuću situaciju u kojoj nije bilo moguće dobiti nikakvu informaciju što dalje činiti, kriva je Jakelić, kako i sama otvoreno kaže. Naime, šibenska bolnica ima samo dvije dermatologinje, od kojih je jedna u posljednje vrijeme na bolovanju, a druga je sama Jakelić.

Kako zbog svojih ravnateljskih poslova u ambulanti može biti samo koji sat ujutro, ali to svaki dan nije sigurno, jer joj uvijek može iskrsnuti kakav poslovni put ili sastanak. Stoga je, ističe, teško utvrditi termine za dulje razdoblje unaprijed, pa se problem sada pokušava rješavati dan za danom, kaže Jakelić, ističući kako je riječ o specifičnosti koja se odnosi samo na dermatologiju. Ostali specijalistički pregledi, ponavljam, normalno se odvijaju. Ipak, sa sveprisutnom koronom i bojazni da dolaskom zime brojke oboljelih ne počnu dodatno rasti, u šibenskoj su bolnici svjesni kako se sve što sada uobičajeno funkcionira, preko noći može posve preokrenuti.

- Situacija jest složena, ali rekla bih da je sada ipak lakše nego kada je bio prvi val. Bio je to test za sve nas, pogotovo infektologe i anesteziologe koji su bili najizloženiji. Bilo je i straha i nije se znalo s čim imamo posla. O bolesti se sada ipak više zna, a i prvi val dobro smo prošli, pa sada i tu zimu lakše dočekujemo. Ipak, svi mi želimo raditi svoj posao, ono za što smo se školovali. Kirurg želi operirati, ginekolog porađati djecu. Ne zato što ne želimo ići raditi u COVID, ići ćemo svi ako zatreba! Prilagodit ćemo se, smanjiti elektivne programe, ambulantne preglede i pretrage. Kao u proljeće. Mi smo mali kolektiv i lakše se možemo prilagoditi, čini mi, se nego veliki bolnički sustavi. Ipak, želimo raditi ono što sada radimo, dok god to možemo - zaključila je Jakelić.

Sestara uvijek nedostaje

U šibenskoj bolnici radi 150 liječnika i 50 specijalizanata te 370 medicinskih sestara i tehničara. Iako im ovih potonjih nedostaje dijelom i zbog postojećih standarda, a taj bi problem mogao biti još izraženiji ako poraste broj oboljelih od Covid-19 budući da je riječ o pacijentima koji traže puno veću sKrb od drugih, šibenska bolnica ipak ne mora pozivati u pomoć umirovljene liječnike i drugo medicinsko osoblje.

- Kadrovski mi nismo nešto hendikpirani, a na COVID odjelu trenutno radi 30-ak sestara te četiri specijalista i troje specijalizanata infektologije, a uskaču kada treba i specijalizanti interne i anesteziologije - kaže ravnateljice Sanja Jakelić.

Pozvoni, pa uđi

Za razliku od mnogih drugih bolnica, na ulazu u Opću bolnicu Šibenik na ulazu nema mjerenja temperature niti epidemiološkog upitnika. S obzirom na to da bolnica, pa tako i poliklinika, imaju, svaka, po nekoliko ulaza, to bi značilo da šest ili sedam sestara svakog dana mora otići sa svog odjela da bi samo mjerili temperaturu i pacijentima uzimali podatke. Stoga su to, objašnjava Jakelić, riješili tako da svaka služba to obavlja za sebe. Na bolničke odjele koji tu imaju svoje ambulante, mora se najprije pozvoniti.

- Primjerice na pedijatriji gdje je i ambulanta, vrata su zaključana. Ispred je postavljen šator da se tu može čekati ako je ružno vrijeme ili kiša. Kada pozvonite dolazi sestra, mjeri vam temperaturu i ispunjava epidemiološki upitnik i tek onda se ulazi u čekaonicu u kojoj može biti svega 5-6 ljudi. Slično je i u dnevnoj bolnici za oftalmologiju i dermatologiju gdje smo također ispred postavili šator - rekla je Jakelić.

Lijekova ima

Opća bolnica Šibenik sve svoje račune za lijekove u prošloj godini je platila, pa sada dug prema veledrogerijama iznosi 270 dana. Zbog toga nije na crnoj listi neplatiša, zbog čega nema problema u nabavi potrebnih lijekova.

- Situacija je trenutačno solidna, ali ako bismo bili primorani da ne možemo obavljati ostale djelatnosti, osim onoga što je vezano uz COVID, i mi bismo za mjesec dana bili dužnici, jer ne bismo imali novca platiti tekuće račune veledrogerijama - objasnila je prva žena šibenske bolnice.

Izdvojeno

22. siječanj 2021 05:06