Obnova Tvrđave sv. Nikole već je godinama na čekanju. Projektna dokumentacija odavno je spremna, dobivena je i građevinska dozvola, no umjesto natječaja i europskih sredstava koja su priželjkivali u Javnoj ustanovi Priroda koja upravlja tim područjem i Šibensko-kninskoj županiji, dočekao ih je hladan tuš! Vlada Republike Hrvatske u svoj program za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za novac dobiven iz EU, nije uvrstila Tvrđavu sv. Nikole. Samo zato jer nisam "njihov", reći će župan Marko Jelić koji je na prošlim lokalnim izborima sa svojom nezavisnom listom HDZ-u preoteo dugogodišnju vlast u Šibenskoj-kninskoj županiji. Vadajuća stranka u državi sada mu, izgleda, uzvraća udarac.
-Za obnovu tvrđave sv. Nikole imamo sve dozvole i ništa. Financiranje dokumentacije smo osigurali europskim sredstvima, ali kad su se u novom financijskom razdoblju predviđala sredstva, Vlada nije stavila u svoj program obnovu tvrđave. Zašto? Zato što smo mi ovdje, jedna nezavisna opcija, a ne netko drugi. A to mi jako smeta. Ja ću otići odavde, ali bi to trebalo prije svega smetati Šibenčanima, a onda i svima nama u županiji jer se mi ponosimo svojim tvrđavama. Županija vrlo dobro upravlja s tim, odnosno Javna ustanova "Priroda", ali nama treba 15 milijuna eura da obnovimo tvrđavu. I svi drugi dobivaju, samo mi ne dobivamo – kazao je Jelić prije nepunih mjesec i pol dana za Šibenski list.
Ponavlja to i sada, no napominje da je spomenutih iznos danas puno veći, jer su u međuvremenu cijene porasle.
-Čekamo natječaj već godinama, ali ništa se nije dogodilo. Vidjeli ste da se Posjetiteljski centar u Minerskoj sustavno obnavlja, a uskoro će ići i hangari, ali sama tvrđava kao spomenik svjetske razine jednostavno nije predviđena u Vladinom programu i nije ga moguće prijaviti ni na jedan natječaj koji je u tijeku. Jedan opcija zbog čega se to događa jest to što nisam njihov. S druge strane ne postoji strateški pristup u ovoj državi. Jer ako je projektna dokumentacija već bila sufinancirana europskim novcem, a na kraju tog projekta nema u financijskim omotnicama do 2027. godine, to je kao da ste bacili novce – tvrdi Jelić.
Tvrđava sv. Nikole jedina je morska šibenska utvrda. Izgrađena u 16 stoljeću sa svojih 500-njak godina starosti relativno se dobro drži, pogotovo ako se usporedi s preostalim trima gradskim tvrđavama prije njihove obnove. Smještena je na ulazu u Kanal sv. Ante kao jedinstven spomenik svjetske vojne fortifikacije i upisana 2017. godine na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu talijanske nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“. Svjetskoj slavi tvrđave doprinjela je i popularna Netflixova serija Vikinzi: Valhalla koja se prije dvije godine, dobrim dijelom, snimala upravo na ovoj šibenskoj utvrdi.
Ipak, izložena stoljećima vremenskim i morskim utjecajima, tvrđava vapi za obnovom, a vapi i da bude povezana s kopnom. Naime, i sedam godina od kada je stavljena pod UNESCO-ovu zaštitu, posjetiteljima je dostupna i dalje samo brodom u ljetnoj sezoni. Premda, svega je 20-ak metara morske plićine dijeli od kopna i otočića Školjić koji se dalje drvenim mostićem nastavlja na popularnu šetnicu u Kanalu sv. Ante.
Na kopnenu povezanost Sv. Nikole računalo se pak čim se počelo govoriti o turističkoj valorizaciji tog prostora. Zato je u projektnoj dokumentaciji, zajedno s radovima na obnovi plašta i unutrašnjosti tvrđave, predviđena izgradnja pasarele koja bi od Školjića išla uz sjeveroistočni dio bedema sve do morskog, ujedno i glavnog, ulaza u tvrđavu. Projekt obnove izradio je Hrvatski restauratorski zavod i javnosti je predstavljen još u prosincu 2019. godine. Prema tadašnjem troškovniku radovi su procijenjeni na oko 105 milijuna kuna (oko 14 milijuna eura), no kako su cijene u međuvremenu skočile, treba napraviti novi troškovnik i u tijeku je revizija postojećeg.
-Projekt ima građevinsku dozvolu, ali je problem to što je u međuvremenu postao barem 30 posto skuplji. To je nekakva gruba procjena i sada se radi revizija troškovnika obnove Sv. Nikole kako bi znali stvarno stanje – govori Jelić i kao potvrdu svojih sumnji navodi još nekoliko velikih i za županiju važnih projekta koji su, smatra, također godinama "nevidljivi" za Vladu u Zagrebu: Posjetiteljski centar suhozidne gradnje u Vodicama, kninska vojarna, koja nikako da prijeđe u ruke Grada Knina, a u kojoj se trebao urediti novi ulaz u NP Krka, Inovacijsko središte... Za sve je, napominje šibensko-kninski župan, dokumentacija, također, napravljena zahvaljujući europskim sredstvima i odavno spremna, ali umjesto da se nastavi raditi, sve je stalo.
Jelić sada zajedno s ravnateljicom "Prirode" Anitom Babačić Ajduk i pročelnicom resornog županijskog Odjela Sanjom Slavicom Matešić pokušava spasiti što se spasiti da. Plan je da se Tvrđava sv. Nikole barem poveže s kopnom, kako bi mogla imati više posjetitelja, a time i veću zaradu. Šansu da se to dogodi, Jelić vidi u kreditu HBOR-a koji bi podigla Županija.
-Intencija nam je da kroz HBOR-ov kreditnu liniju koja sada ide za jedinice lokalne samouprave za komercijalne projekte, a to jest komercijalni projekt jer se naplaćuje ulaz na tvrđavu, i da napravimo barem pasarelu da se može doći s kopna, a razmišljamo i o nabavi manjeg električnog plovila koji bi češće išao do tvrđave. Prednost tog kredita je da se 50 posto otpiše, jer pola sredstva daje HBOR, a pola su iz europskih fondova i taj dio se otpiše ako ispunite pravila zelenih politika i sl. To nam je namjera, jer više ne možemo čekati. Nemamo toliko novca da obnovimo cijelu tvrđavu i zato nam je važan kopneni pristup. Tada bi bilo puno više posjetitelja i tvrđava bi bila financijski održivija, a tim novcem mogli bismo i financirati obnovu u nešto manjem opsegu - zaključio je Jelić dodajući kako bi planirani zahvati koštali najmanje dva ili tri milijuna eura. No, to je, kaže, smo njegova gruba procjena, a kad troškovnik bude završen, znat će se koliki bi kredit na kraju Županija trebala zatražiti od HBOR-a.
