U devet osnovnih škola na šibenskom gradskom području kojima je osnivač Grad Šibenik u ovoj školskoj godini upisano je ukupno 3325 učenika što je 23 više nego prošle. U toj brojci je i 398 đaka prvaka i sedmero ih je više nego lani, što je također dobra vijest.
U Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Šibenika doznajemo da se, u usporedbi sa 2020./2021. godinom, najveća pozitivna oscilacija u broju upisanih prvašića bilježi u OŠ Petra Krešimira IV, 13 novoupisanih više i ukupno ih je 68. Po broju prvoškolaca potom slijede škole Jurja Dalmatinca 64, Jurja Šižgorića 53, "Vidici" 46, "Meterize" 43, "Brodarica" i šibenska OŠ Tina Ujevića po 37, Fausta Vrančića 36 te OŠ "Vrpolje" 14 prvoškolaca.
U ovoj školskoj godini, istaknut će pročelnica Upravnog odjela Mirjana Žurić, čak u sedam šibenskih osnovnih škola provoditi se program produženog boravka.
Financiranje iz proračuna
- To je zbija veliki iskorak, ali i izazov i za ovu gradsku upravu i škole. Dugo godina smo produženi boravak imali u samo dvije škole, Tina Ujevića i Jurja Šižgorića, a od prošle godine uveden je i u Jurja Dalmatinca. Uz te tri, program produženog boravka sada imamo i u osnovnim školama "Vidici", Fausta Vrančića, "Meterize" i Petra Krešimira IV.
Naime, nakon provedene pred upisne procedure za prve razrede osnovnih škola za 2021./22. školsku godinu interes za uključivanje prvašića u program produženog boravka iskazalo je 140 roditelja, a interes su pokazale i same škole koje imaju prostorne uvjete jer drukčije to ne bi bilo provedivo. Dakle, produženi boravak još nemamo u školama "Brodarica" i "Vrpolje" jer su ograničene prostorom – kaže Žurić.
Osim za učenike prvih razreda, program produženog boravka nastavlja se za učenike drugih i trećih razreda, tako da ukupno 219 učenika koristiti tu mogućnost u 13 odgojno-obrazovnih skupina. Kad je riječ o financiranju produžnog boravka, pročelnica ističe da se isključivo radi o sredstvima iz gradskog proračuna pošto je produženi boravak iznad minimalnog standarda i ne financira se sredstvima ministarstva. Grad će tako ove godine iz proračuna izdvojiti milijun kuna za plaće učiteljica u programu produženog boravka, a roditelji plaćaju prehranu. Grad, nastavlja Žurić, i ove godine u partnerstvu s osnovnim školama provodi projekt osiguravanja školske prehrane, marende, za djecu u riziku od siromaštva.
Besplatna marenda
- Pravo na besplatnu marendu imaju učenici iz obitelji korisnika doplatka za djecu. Prošli smo na natječaju „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (školska godina 2021. – 2022.)“ koje je raspisalo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te osigurali sredstva za financiranje besplatne marende za 868 učenika u osnovnim školama. Ukupna vrijednost projekta je, bit ću precizna, 999.081,83 kune, a sredstva su osigurana iz Fonda Europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u okviru Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020. – rekla je Žurić.
Po istom kriteriju, dakle dječjem doplatku, roditelji s prebivalištem na području grada Šibenika, ostvaruju pravo na financijsku pomoć u nabavi radnih bilježnica i drugog obrazovnog materijala.
- Javni poziv za podnošenje zahtjeva otvoren je početkom školske godine i trajao je do kraja rujna. Zahtjeva ima, oni su u obradi i već smo krenuli s uplatom sredstava. U gradskom proračunu je za ovu namjenu planirano 383.000 kuna. Radi se o jednokratnoj novčanoj pomoći u iznosu 300 kuna po učeniku od 1. do 4. razreda, te 500 kuna po učeniku viših razreda. Besplatnom školskom prehranom te sudjelovanjem u financiranju nastavnog materijala, nastojimo pomoći roditeljima i time nastavljamo praksu koja se pokazala izuzetno korisnom i hvalevrijednom - istaknula je Žurić.
Čeka se nova škola
S obzirom na to da je strategija resornog ministarstva da do 2027. godine sve škole pređu u jednosmjenski rad i uvedu cjelodnevni boravak, zanimalo nas je koliko je realno očekivati da se za to stvore uvjeti u šibenskim osnovnim školama, te što je s najavljenom gradnjom nove škole u Vrpolju.
Podsjetio, ta je školska zgrada oštećena u potresu što je šibensko područje pogodio 8. lipnja s epicentrom upravo u tom naselju. Tada je rečeno da će se graditi nova škola, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je par dana nakon potresa obišao školu, izjavio je da novac neće biti problem te da će krajem ove ili početkom slijedeće kalendarske godine biti objavljen poziv za financiranje školskih projekata iz europskih fondova.
- Nova škola u Vrpolju će se sigurno graditi, to nije upitno! Podsjetit ću da su vještaci odmah nakon potresa procijenili koje od četiri zgrade škole su uporabljive. To je takozvana „nova škola“, odnosno dvije zgrade u kojima se nastava može održavati s tim što su one, po preporuci vještaka, tijekom ljetnih praznika „ojačane“ i uređene. To je privremeno rješenje i škola sada radi u dvije smjene, a u Područnom odjelu OŠ u Perkoviću, nastava se odvija u jednoj smjeni kao i ranijih godina. Školu ukupno pohađa oko 130 učenika, a mi se duboko nadamo da će u bliskoj budućnosti u Vrpolju biti sagrađena nova škola te da će priča o potrebi gradnje nove škole, „stara“ desetljećima, konačno biti okončana – rekla je Žurić.
Dodaje da će se u Vrpolju graditi moderna škola prema svim pedagoškim standardima za 150 učenika s vrpoljačkog područja te Perkovića, na terenu površine oko 6.500 metara četvornih koji je u vlasništvu Grada, uz cestu prema Danilu te da je u tijeku priprema potrebne dokumentacije.
Problem prostora gradskih škola
S novom školom u Vrpolju, zaključili smo, trebalo bi ići „lako“. Teže će, prema svemu sudeći, biti osigurati uvjete za jednosmjenski rad i cjelodnevni boravak u većini škola u samom gradu Šibeniku.
- Da bismo to mogli ostvariti moramo riješiti glavni problem, a to su prostorni uvjeti škola. Naše škole koje imaju veliki broj učenika rade u dvije smjene, fali im učionica i drugih prostora za rad u jednoj smjeni. Stoga ih treba nadograđivati ili graditi nove. Ali, to neće biti tako lako realizirati jer da biste, uvjetno rečeno, drugu smjenu „stavili“ u prvu, morate imati dovoljno učionica i kabineta, knjižnice i druge prostore. Kad se radi o cjelodnevnom boravku škola mora imati i kuhinju i blagovaonicu, a tu se javlja i problem sportske dvorane. Za sada imamo planove za nadogradnju škole Jurja Dalmatinca u Crnici za što već postoje idejna rješenja, škola Fausta Vrančića je u centru grada i nema prostora za širenje, ali ima velike učionice koje je moguće pregraditi, pošto se smanjio broj učenika u odjeljenjima.
Škola Petra Krešimira IV. na Šubićevcu je velika, ima preko 550 učenika, ali je upitno gdje bi se mogla širiti. Škola "Vidici" također. Jedna od mogućnosti je izgradnja nove škole na lokaciji postojeće Područne škole OŠ "Vidici" u Ražinama čime bi se riješio problem i za školu "Brodarica" kojoj gravitiraju učenici jednog dijela gradske četvrti Ražine Donje. I da ne navodim dalje. U svakom slučaju snimili smo stanje i tražimo najbolja moguća rješenja. Ali, ništa neće ići preko noći – zaključila je pročelnica Mirjana Žurić.
Pomoćnici u nastavi za 42 učenika
Dobra praksa, kaže pročelnica, nastavljena je i po pitanju osiguravanja pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju.
- Javili smo se na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja s našim projektom i prošli. Osigurali smo time sredstva iz Europskog socijalnog fonda za rad 41 pomoćnika u nastavi i jednog stručnog komunikacijskog posrednika u školskoj godini 2021./2022., za 42 učenika u osam naših osnovnih škola. Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava Grad je sklopio na 12 mjeseci, do sredine srpnja 2022. godine, a ukupna vrijednost projekta je 1,9 milijuna kuna.
Bespovratni udio je 85 posto, dok će se ostatak sredstava osigurati iz gradskog proračuna i putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a. Sve potrebe učenika s teškoćama u razvoju su time zadovoljene, a 42 mlade osobe dobile su posao. Istina, na određeno vrijeme, ali mogu reći da mi sad već imamo „bazu“ pomoćnika u nastavi koji su prošli edukaciju i u svakom trenutku mogu početi raditi ako netko od njihovih kolega ode na drugi posao. U pravilu, primaju se pomoćnici koji su u tom poslu već bili i ostaju raditi s istom učenikom, jer je to za djecu s teškoćama jako važno – kaže Žurić.