Kako stati na kraj ilegalnom, nekontroliranom, divljem – kako god to nazvali – odlaganju krupnog komunalnog otpada? Bolje reći bacanja, jer ako se nešto odlaže, onda se to radi na za to određenim mjestima. Koliko god se govorilo o nužnosti zaštite okoliša, čiste prirode, vode i zraka, i dalje ima nesavjesnih kojima te riječi ne znače ništa. Pod okriljem noći, iskipati kamion šute ili drugoga građevinskog otpada negdje "uz put" samo da se izbjegne plaćanje odvoza tog istog otpada na Bikarac, čin je koji nekima ne donosi grižnju savjesti. Ili, drže se one – a netko će to očistiti, a ja ću proći jeftinije!
– Jednostavno ne možete vjerovati što sve ljudi bacaju na ta kako ih nazivamo divlja odlagališta. Od bijele tehnike, pločica, WC školjki i svega drugog što treba očistiti i baciti kod renoviranja kuće, do madraca, dasaka, granja,tapeta, obuće, odjeće, autoguma, klaoničkog otpada i da ne nabrajam dalje – kaže Miroslav Lucić, pročelnik Upravnog odjela komunalne djelatnosti grada Šibenika.
Od Jadrije do Lozovca
Na administrativnom području grada Šibenika trenutno je dvadesetak "kritičnih točaka", odnosno lokacija na koje nesavjesni građani bacaju krupni komunalni otpad. Na samom području Šibenika, najveća divlja odlagališta su na Vidicima, gdje je bila magistrala s tri traka, na neuređenom parkiralištu na Biocima nasuprot benzinske pumpe, bivšoj vojarni Palacin, te put Zablaća. I nije to sve, ima toga još.
– Ljudi nekontrolirano dovoze otpad i njime zatrpavaju parkiralište na Jadriji. Nadalje, ima jedan potez uz makadamski put koji vodi od južne Dubrave prema Birnju gdje također odlažu otpad, zatim na potezu od Mučića prema Brodarici, a ima toga i u Grebaštici, te na potezu od Bilica prema Lozovcu gdje kamionima iskipaju otpad niz strminu. Dosta je toga na rubnim područjima grada na mjestima gdje nema kuća i javne rasvjete, pa je mogućnost da budu uhvaćeni na djelu izuzetno mala. Pogotovu što se takve stvari događaju noću – govori Lucić.
Za čišćenje pola milijuna kuna
Osim što zagađuje i narušava okoliš, otpad s tih deponija treba netko i ukloniti, a zakonska je to obveza jedinice lokalne samouprave. To, naravno košta. Lucić kaže da se godišnje za čišćenje divljih deponija iz gradskog proračuna potroši nekoliko stotina tisuća kuna koje su se – da deponija nije – mogle utrošiti korisnije. Na primjer, u uređenje nerazvrstanih cesta.
– Ove godine u proračunu je za tu namjenu planirano 500.000 kuna, a koliko će biti potrošeno vidjet ćemo. Kroz ovu godinu na nekoliko odlagališta stavit ćemo video nadzor i na taj način pokušati stati na kraj nesavjesnim građanima i divljim deponijima. Svjesni smo da je to Sizifov posao, ali naša je obveza da se na sve moguće načine borimo protiv ove pojave. U gradskom komunalnom odjelu sam dugi niz godina na raznim poslovima i nekih pomaka u smislu da je divljih odlagališta brojčano manje nego prije deset ili petnaest godina ima, ali to nije dovoljno. Svjesni smo također da su male šanse iskorijeniti ovu pojavu, jer očito je da neki ljudi, i da žive stotine godina, do te razine ne bi došli, neovisno o upozorenjima, propisanim zakonskim obvezama i kaznama – ističe Lucić.
Među ostalim, navodi da su iz gradskog proračuna prošle godine izdvojena znatna sredstva kako bi se otok Zlarin očistio od nelegalnih odlagališta, a bilo je čišćenja i u drugim sredinama.
Poziv na suradnju
Po tko zna koji put, Lucić poziva građane na suradnju na način da komunalnim redarima ili gradskom komunalnom odjelu jave ako vide da netko iskrcava otpad na mjesto koje za to nije određeno. Poziva i mjesne odbore na bolju suradnju kod rješavanja ovog problema jer – kako reče – oni znaju tko u njihovu mjestu radi iskope, preuređuje kuću ili drugi objekt i lako će ako vide da je otpad iskrcan u blizini naselja prepoznati čiji je. Međutim, ni tu ne ide lako.
– Ponavljam, u pravilu se takve stvari događaju noću. Ali i ako se dogode danju, naši su ljudi takvi – jednostavno se ne žele zamjerati, ne žele se miješati da ne bi ispali cinkaroši. To vam je jedan začarani krug iz kojeg je teško izii. No, mi činimo, a i dalje ćemo činiti sve kako bismo, ako ne potpuno riješili, a ono makar smanjili roj nelegalnih deponija – kaže na kraju Lucić.
Klaonički otpad u Ulici Đure Đakovića
– Velike probleme stvaraju nam i nesavjesni mesari koji klaonički otpad bacaju u ili pored kontejnera za smeće ili u prirodu. Evo, u ponedjeljak su djelatnici "Čistoće" u Ulici Đure Đakovića pored kontejnera našli teleće glave. Prije desetak dana klaonički otpad pronađen je u Birnju, prije mjesec dana na Meterizima, a prošlo ljeto na Trgu Andrije Hebranga. Što o tomu reći? Počinitelja ne možete otkriti, jer ne ostavljaju nikakve tragove, markice ili pečat na otpadu, da bi se znalo iz koje je klaonice. Nemoguće ih je otkriti, osim u slučaju na Trgu Andrije Hebranga kad je jedna osoba s balkona vidjela kako čovjek odlaže klaonički otpad i dojavila nam. Nemate pojma što sve ljudi, na koji način i mjesta bacaju – kaže Lucić.
Uskoro u funkciji reciklažno dvorište
– Iako građani jednom godišnje mogu besplatno na Bikarac deponirati do dva kubika šute, rijetki to čine. Ovih dana će u funkciju i prvo reciklažno dvorište na ulazu u Bikarac, gdje se može besplatno odložiti papir, staklo, namještaj i drugi otpad. Naravno, do Bikarca građani, ako nemaju svoj prijevoz, moraju platiti prijevoznika – navodi Lucić.
Uklanjanje neregistriranih vozila i plovila
Veliki problem nagrđivanja i u konačnici zagađenja okoliša su i ostavljena neregistrirana vozila i plovila, kojih ima i po gradskim ulicama i četvrtima. Na takva vozila komunalni redar ostavlja upozorenje, u pravilu nepoznatom vlasniku, da vozilo ukloni u roku od 30 dana. Ako ne bude uklonjeno, za Grad to odrađuje jedna privatna tvrtka, što u konačnici opet plaćaju porezni obveznici.
– U prosjeku tjedno dignemo jedno do dva takva vozila, a ima i starih plovila koja godinama stoje na jednom mjestu kao ruglo, pa po istom principu i njih rješavamo – pojasnio je Lucić.
Kazne od 2000 do 10.000 kuna
– Odlukom o komunalnom redu Grada Šibenika propisane su kazne za pravne i fizičke osobe za koje se uhvati ili dokaže da su nelegalno deponirale otpad. Za fizičke osobe propisana novčana kazna je do 2000, a za pravne do 10.000 kuna i isto toliko za odgovornu osobu. Za obrtne je kazna do 5000 kuna. Kad se nekog u toj radnju uhvati, diskrecijsko pravo komunalnog redara je da napiše prekršajni nalog i odredi kaznu ili pokrene prekršajni postupak – govori Lucić.
