Lučka uprava Šibenik ne ostaje na repu šibenskog razvojnog zamaha. Za tri godine, obalni prostor pod upravom LU na istočnom gradskom predjelu doživjet će u pogledu opremljenosti i uređenosti transformaciju – slikovito govoreći - otprilike poput one kakva je zahvatila Mandalinu s izgradnjom komunalne luke Vrnaže.
- Nakon pola stoljeća, izuzmemo li izgradnju gata Vrulje 2015. godine, na jesen slijedi investicijski zamah koji će oronulu lučku infrastrukturu urušenih obala uvesti u moderno razdoblje zelenih tehnologija, ekologije, obnovljivih izvora energije i kvalitetnih, nezagađujućih tereta - kaže Čedo Petrina, ravnatelj LU.
I uvjeti putničkog prometa doživjet će pravu renesansu: prvi put u povijesti šibenski otočani i njihovi gosti više neće čekati "prugu" u sjeni brijestova na obali, nego će im, kao i svim drugim škojarima, na raspolaganju biti suvremena zgrada pomorsko-putničkog terminala s čekaonicom i prodajom karata. U istom objektu planirano je sjedište Lučke uprave, uredi carine, lučke kapetanije i policije, te schengenska granica za kruzerske putnike. U riječ-dvije, imat ćemo po svemu zasluženo suvremenu luku u rangu sa svakom drugom u Europi i svijetu. Prema gospodarskim i razvojnim potrebama, također i estetskim kriterijima sve uređenijeg Šibenika, govori Petrina.
Riječ je o vrtoglavih 280 milijuna kuna nepovratnog europskog novca, sredstava iz državnog proračuna i HBOR-ovih kredita koji će biti uloženi prvo u zgradu putničkog terminala, potom u sanaciju i izgradnju dviju novih obala s ro-ro terminalima za manipulaciju teretom, i uređenje u tom investicijskom ciklusu barem jednog dijela obale bivšeg "'Šipada", zapravo Klobučca, kako će i službeno biti naziv toga dijela šibenske luke. Te dvije nove obale za privez brodova od 120-ak metara dužine, na spoju gata Dobrike i Rogača, te na Klobučcu, glavna su infrastruktura za novu ekonomsku etapu šibenske luke i privlačenje "zelenih" tereta, napominje ravnatelj Lučke uprave.
Otužno stanje
Najvažnije, ništa od toga nisu "na vrbi svirala", nego je golub u ruci. Iza svega čvrsto stoji država i ovih dana Vlada će s HBOR-om potpisati ugovor na iznos od 20 milijuna eura državnih jamstava. Jedino treba započeti, zadovoljan je Petrina što nakon razdoblja provedenih natječaja može najaviti sredinu rujna kao vrijeme početka radova na putničkom terminalu, a još prije, u srpnju, započet će sanacija teretnog dijela luke. U slađi dio posla spada to što će aktivnosti na gradilištu trebati usklađivati s operativnim ritmom poduzeća Luka, glavnog koncesionara područja na potezu "od autobusnog kolodvora do Vrnaže" pod upravom Lučke uprave.
- Teretni dio luke, naročito bivši "Šipad", u otužnom je stanju. Upravo provodimo istražne radove i zamalo bušilica nije upala u more, koliko je propala obalna infrastruktura. Taj ćemo prostor oplemeniti na najbolji mogući način i sigurno ćemo doći do za nas najprihvatljivijeg rješenja, opisuje Petrina, a njegove riječi samo potvrđuju da je pet do dvanaest za temeljitu obnovu lučkog prostora. Napominje da će Lučka uprava nastojati izraditi što više projekata, tako da se kasnije može natjecati i za izdašne fondove za oporavak i razvoj nakon epidemije. Tako bi, planiraju, u cijelosti dovršili sve predviđene zahvate na prostoru nekadašnjeg "Šipada".
Za najfinije cipele
Ne manje važno, za tri godine iz luke više nikakva prašina neće smetati stanarima obližnjih stambenih zgrada, a bila je problem desetljećima. Ni čestice fosfata, a ni prašina iz zapuštenih lučkih prometnica.
- Prošao sam kao pomorac cijeli svijet, a kada govorimo o lukama, tada pred očima imam belgijski Antwerpen: nema dijela u koji ne možete zaći u najfinijim cipelama, a tako će biti i u Šibeniku. Ne zaslužujemo ništa manje od toga - kaže Petrina. Otkako je prije tri godine preuzeo kormilo Lučke uprave, njegov je tim, u kojem su angažirani prominentni pojedinici i tvrtke iz struke, pripremio odeblji snop projektne dokumentacije u tijesnoj suradnji s resornim ministarstvom i zato posebno zahvaljuje državom tajniku Josipu Bilaveru, ministru Olegu Butkoviću i dakako, premijeru Plenkoviću.
- Imali su za nas poseban senzibilitet i s pažnjom slušali naše argumente. Uostalom, šibenska luka jedna je od šest naših luka od državnog značenja i sada više nema nikakvih kolebanja u smislu njezina razvoja.
- Investicija u koju ulazimo poduzima se na dugi rok. Luka se ne gradi i tehnološki ne osuvremenjuje za tri godine, a pretpostavke za poslovnu budućnost složene su dobro, primjereno našim uvjetima koje limitira ulaz u kanal. Prirodne osobitosti pomorskog ulaza u zaljev ograničavaju uplovljavanje brodova najviše 200 metara dužine, no to je kategorija u kojoj ćemo nastojati postići optimum - obrazlaže Petrina.
Industrijski kolosjek
Nisu lučki gradovi slučajno najrazvijeniji na svijetu, jer se za terete vežu mnogobrojna radna mjesta u različitim područjima poslovanja.
- Perspektiva je dobra, naročito otkako je "Impol" preuzeo nekadašnji TLM te preko šibenske luke namjerava uvoziti već sada kao lučki teret dominirajući aluminij za cijelu regiju, a ne jedino za potrebe šibenske tvornice. Nadalje, jedva da ima rasutog fosfata koji je uvjetovao toliko neugode građanima u zgradama blizu lučkog područja, no i to će biti anulirano zatvorenim sustavom pretovara nakon ove zamašne investicije - obećava Petrina.
Osim jednog-dva broda godišnje, ostali fosfat dolazi obrađen u veće granulacije, pakiran u vreće i bez ikakavih štetnih utjecaja za ljude i okoliš.
Čedo Petrina otkriva da u zajedničkom nastupu Grad Šibenik, Industrijska zona Podi i Luka Šibenik namjeravaju konkurirati za dio novca od dvije milijarde eura, koliko je iz europskog fonda za oporavak nakon epidemije koronavirusa namijenjeno Hrvatskoj za obnovu željezničke mreže.
- Gradska uprava, naime, već lobira da jedan krak pruge Zagreb - Perković skrene na Industrijsku zonu Podi kako bi joj se još više podigla konkurentnost, a mi podupiremo Luku Šibenik u ideji da industrijskim kolosijekom spojimo luku i Pode, gdje je potencijalni prostor skladišta lučkih tereta za 5-6 godina. I to su nepovratna sredstva za koja se treba izboriti zgotovljenim projektima. Uvjeren sam da ćemo uspjeti - optimističan je Petrina.