StoryEditor
Šibenikposvađali se

Već prvog dana zaiskrilo među sudionicima skupa o Rujanskom ratu, dio branitelja bojkotirao događaj

Piše Marija Lončar
16. rujna 2021. - 15:59
Dio branitelja čak je odlučio bojkotirati skup o Rujanskom ratuIlustracija/Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Trideset godina prošlo je od velikog ratnog podviga šibenskih branitelja i pobjede u sedmodnevnoj bitki za grad koji su 16. rujna 1991. združenim snagama napali JNA i pobunjeni Srbi, no ni nakon toliko godina tumačenja svih tih događanja i strasti sudionika, tadašnjih političara i branitelja nikako da se primire i usklade.

Pokazao je to i dvodnevni stručno-znanstveni skup koji je u povodu velike godišnjice organizirao Muzej grada Šibenika zajedno s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rada iz Zagreba, a na kojem je već u prvom satu održavanja zaiskrilo između nekih sudionika rujanskih šibenskih događanja, a dio branitelja čak je odlučio bojkotirati skup.

Pitanja oko toga što se kada dogodilo, gdje je tko bio i što je radio, već su početku pokazala neslaganja i različita tumačenja u nekim svjedočanstvima i dokumentima. Tako je na govor Nikole Vukošića, tadašnjeg prvog čovjeka šibenske policije vrlo emotivno reagirao prvi predsjednik i utemeljitelj šibenskog HDZ-a Božo Erlić, dobacivši Vukošiću kako on nije bio glavni u obrani Šibenika. Vukošić mu, međutim, nije ostao dužan te ga je podsjetio na pokušaj rušenja s čela policije, ali je to službeni Zagreb spriječio održavši "pištulu" Erliću i ekipi. Uskovitlane strasti prizemnio je Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ističući kako skup nije ni mjesto ni vrijeme da se takve stvari raspravljaju.

image
Prošlo je 30 godina od napada JNA na Šibenik
Božidar Vukičević/arhiva/Cropix

- Ovo je obilježavanje događaja koji je bio jedan od najsjajnijih trenutaka Domovinskog rata te je obilježio suvremenu hrvatsku povijest. Ovakvi skupovi povodom okruglih obljetnica imaju za cilj afirmirati ono što je radila policija, vojska, zdravstvo, krizni stožer itd, odnosno da se iznese sve ono što je doprinijelo da se obrani ovaj grad. Ovakve rasprave ovdje ne možemo rješavati – kazao je Nazor.

Povjesničarka i viša kustosica Marijana Klisović kazala je kako je namjera organizatora skupa bila okupiti povjesničare koji se bave istraživanjem i proučavanjem Domovinskog rata, ali i same sudionike ratnih događanja u Šibeniku iz rujna 1991. godine.

- Tema je teška, a rane još nisu zacijelile. Mislim čak da su otvorene još više, a emocije uzburkanije nego prije 30 godina. Sudionici rujanske bitke ni danas nisu usuglašeni oko nekih događaja i neke stvari nisu još sjele na svoje mjesto. Kad sam pripremala popis izravnih sudionika rujanskog rata, nisam to radila sama, nego u dogovoru s braniteljskim udrugama, HVIDR-om grada i županije da oni dadu popis ljudi za koje smatraju da su kompetentni da govore o rujanskom ratu

Bilo je oko toga puno nezadovoljstva od početka, jer su neki smatrali da smo ovim skupom uskratili nečije zasluge u Domovinskom ratu. To nije točno, jer tema skupa je sedam dana rujanske bitke, dakle jedne šibenske epizode, a ne cjelokupni Domovinski rat. Zato mi je žao što je dio ljudi iz 113. šibenske brigade bojkotirao ovaj skup, jer su se isplivali neki stari animoziteti, što nije u redu jer je u ovaj skup uložen veliki trud – sa žaljenjem je zaključila Klisović.

item - id = 1127804
related id = 0 -> 1136244
related id = 1 -> 1136067
19. listopad 2021 15:17