Na Zlarinu se isprepleću ideje udruge SMILO, stiže EU novac za planirane projekte, a na jesen bi mogli početi radovi – za bolji otok!
Od četiri nastanjena šibenska otoka, Zlarin je najbliži kopnu i nekako najživlji u društvenim, možda i gospodarskim aktivnostima – premda je sve to relativno i u skladu s činjenicom da su otoci, sveudilj, jedna drugorazredna šibenska lokacija, destinacija, mjesna zajednica. To pišemo malim slovom jer ona jest mjesna zajednica svojih stanovnika, premda je statusno unutar lokalne samouprave to – Mjesni odbor.
Gradu Šibeniku ni prvi ni zadnji, a predsjednik MO-a Zlarin Toni Biberica na sva će mjesna grintanja i prigovore reći – još nam je i dobro kako je drugima, stvari se ipak rješavaju, ali sporo, pa treba imati strpljenja.
Evo, na primjer, strpljenja treba imati u vezi s nizom komunalnih "pojavnosti" u mjestu, a ona najkrupnija "loša pojavnost" je mjesna plaža, ili plaže. Pravo je čudo kako ljetni gosti idu na Zlarin "ko na sol" uz tako lošu kupališnu infrastrukturu.
Ali idu. Velik je interes ljetnih obožavatelja Zlarina usprkos svemu. Ludi su za Zlarinom!
– "Čistoća" funkcionira besprijekorno i na tjednoj osnovi, no sa "Zelenilom" ništa ne funkcionira. Nadam se samo da je i to danas stvar sporosti u rješavanju problema i činjenice da gradska uprava ima zaista "more" mjesnih odbora, a svatko traži svoje.
Evo i radosne vijesti: kako je Grad dužan vratiti Zlarinu dio sredstava boravišne pristojbe, dogovoreno je da se napokon urede opustjele žardinijere na plaži. Odnosno, dogovoreno je da se riješi njihovo navodnjavanje i da se ozelene biljnim vrstama koje podnose blizinu mora. Taj opći problem vode trebao bi, navodno, uskoro biti riješen – kaže Biberica.
Valjda tada proradi tuš na plaži, čiji je cjevovod, navodno, također u nekom problemu.
– Plaža je zaista loša, no projekt uređenja traži puno novca koji nemamo i ne znam kad ćemo ga imati. Evo, uredili smo većinu šentada u mjestu, na red će valjda doći i one na plaži. Plaža bi po projektu trebala biti popločana kamenom – zamislite samo kolika je to površina i kolika cijena! Jednostavno, tog novca nema – ističe Biberica.
Međutim, otvara se mogućnost uređenja nekih zlarinskih mikrolokacija preko projekata za koje ima novca, a to su oni – europski.
Tako je upravo Grad Šibenik za projekt Hrvatskog centra za koralje u Zlarinu uspješno "osvojio" 13.332.404,97 kuna nepovratnih sredstava. Projekt obuhvaća obnovu i uređenje kuće Šare i Kažerme. Kažerma će funkcionirati kao izložbeni prostor sa stalnim postavom, s prikazom ekosustava, zaštićenih vrsta arhipelaga, pričom o tradiciji koraljarstva, znanstvenom knjižnicom, ali i onom posvećenom Vesni Parun...
Naravno, bit će uključene suvremene tehnologije, poput proširene stvarnosti, kinetičkih figura, audiovizualnih atrakcija, videoigrica itd. Kuća Šare bit će uređena kao edukacijsko-istraživački centar s amfiteatrom i smještajnim jedinicama za istraživače i znanstvenike.
Lijepo!
No, lijepo će biti ako se u sklopu projekata urede i neke mikrolokacije u smislu javnih površina koje inkliniraju tim centrima. Prema riječima Tonija Biberice, to će se i događati. Uredit će se neke pješačke staze, vidikovci, biciklističke staze, ali bit će uključen i put prema Šarinoj rivi i sl.
Možda dio tih staza – ovisno o tome kuda će prolaziti – za sobom povuče i uređenja prilaza i uličica na samoj periferiji mjesta, koje su za sada poljski putevi bez rasvjete. Treba li govoriti da stanovnici plaćaju komunalne i sve druge pristojbe!?! Iz osobnog primjera znam da je takva ulica, koja se zove Put Oštrice – obrastao i neosvijetljen poljski put. Beskrajno šarmantan, ali ponešto opasan i neugodan...
Nekidan je održana i radionica o integralnom upravljanju otokom Zlarinom. Zanimljivo, nastala je u suradnji s inozemnom udrugom koja dolazi iz Francuske i zove se SMILO (Small Island Organisation), ovaj put govorilo se o integralnom upravljanju Zlarinom, a osnovni je smisao iniciranje decentralizirane suradnje između Francuske i Hrvatske, eto – upravo na planu malih otoka.
– To su doslovno mali otoci, otoci male površine i s jednim mjestom ili selom. Za sada razmjenjujemo iskustva s otocima približnima Zlarinu, ali iz cijelog svijeta! Naravno, u podlozi cijele priče je samoodrživost tako malih cjelina. Za sada je sve, kažem, u razmjeni iskustava, ali iz toga puno saznamo, iz toga mogu nastati projekti, a postoje i fondovi iz kojih bi se mogle crpiti neke financije. Mi smo sada odredili neke od smjernica: rješavanje otpada, ustrajanje da budemo otok bez prometa, da se aktivira novo trajektno pristanište, ali za terete, nikako automobilski promet otokom...
Logično je da se na neki način na to veže i sve što bismo realno kao mjesto trebali dobiti kroz spomenuti EU novac iz Operativnog programa "Koherentnost i kohezija 2014. – 2020.". Ako su ugovori sada potpisani, a slijedi sezona bez gradnje, očekujem da se sada prvo raspišu natječaji, a da će posao krenuti od jeseni – poručio je Biberica.