Čekajte, to je koristan otpad, s nevjericom sam neki dan upitala radnike gradskog komunalnog poduzeća Zeleni grad Šibenik, koji rade u sortirnici korisnog otpada na Biocima.
– Ja tu vidim svašta, a najmanje korisnog otpada. Gle, patike, kruh, neko krzno... što je ovo? – ponovila sam. Znala sam da kod naših ljudi "šteka" dosta toga kad je riječ o komunalnom otpadu, ali da je slika "korisnog" otpada iz domaćinstva baš ovakva...
Nisam mogla vjerovati, ali – nažalost – uvjerila sam se, kako naš narod kaže, "svojim očima i ušima".
– Ne trebate se čuditi. Ima svega i svačega i često nam dođe više miješanog nego korisnog otpada za razvrstavanje. Na primjer, u kontejneru za korisni otpad nađe se kućnog miješanog otpada, najlona, spirina, obuće, kruha, kostiju od ručka, narkomanskih igala... Nema čega nema – kaže voditelj sortirnice Ivan Cigić.
Tko će to kupiti?
Direktor Zelenoga grada Novica Ljubičić dodaje da će trebati još dosta vremena pa i godina da ljudi odgovorno počnu odvajati korisni od miješanog otpada. Dnevno se na Bioce doveze oko desetak tona tzv. korisnog otpada. Sadržaji kontejnera sa zelenih otoka prazne se u koš te otpad ide na traku gdje ga radnici razvrstavaju po vrstama: staklo, plastika, željezo, papir, najlon, miješani otpad. Odvajanje ide dosta sporo baš zbog toga što je najmanje korisnog otpada. Odvajaju se bijele od šarenih boca, bijeli od šarenih najlona te ostali otpad po vrstama, a i boji, i kad se skupi određena količina materijala raspisuje se natječaj o njegovoj prodaji te se čeka najpovoljnijeg ponuđača.
– Još nemamo dovoljne količine baliranog korisnog otpada da bismo tražili kupca, jer ako nemate materijala za jedan šleper, ne isplati se raspisivati natječaj. S druge strane, veliki je problem naći kupce i ako nam se dogodi situacija da nema kupca, moramo platiti nekome da odveze otpad – kaže Ljubičić.
– Gdje? Na Bikarac?
– Ma ne, kakav Bikarac! Tamo ide miješani komunalni otpad, a ovaj korisni se odvozi privatnim firmama koje skupljaju takav otpad. Ali ga ne otkupljuju, jer je dosta onečišćen – kaže Ljubičić.
Drži da će situacija biti bolja kad stignu kante za korisni otpad koje će se podijeliti domaćinstvima, jer će tada građani bolje brinuti da u kantu ne bacaju svašta ili, na primjer, prljavu bocu od jogurta jer će im smrdjeti.
– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj za nabavu kanti za korisni otpad. Za potrebe grada Šibenika potrebno je oko 10.000 kanti i vjerujemo da će one doći do kraja godine. Do tada će domaćinstvima u prigradskim naseljima i tamo gdje nema zelenih otoka na raspolaganju biti plave i zelene vrećice za korisni otpad. Tako ispunjavamo one minimalne zakonske obveze o selekciji komunalnog otpada na kućnom pragu – rekao je Ljubičić.
Inače, u Šibeniku trenutno ima 30 zelenih otoka, a u planu Zelenoga grada je postavljanje još 50-ak zelenih otoka na užem području grada.
Ogromne štete
– Ako idemo sa zelenim otocima na periferiju grada, iz iskustva znamo da oni postanu deponij. Tu svatko svašta baca pa je to razlog zašto smo uklonili zeleni otok u Brodarici. Iskreno, ovo je mukotrpan proces, neke se stvari događaju, određenih pomaka ima, ali naši ljudi jako, jako teško mijenjaju navike. Evo primjera: imamo besplatno reciklažno dvorište na Bikarcu, ali nekima je teško sjesti u auto i odvesti stari televizor. Lakše ga je baciti u kontejner, a da ne kažem koliko je građevinskog materijala u i oko kontejnera. Posebno na Starom pazaru gdje se u kontejner baca i pitura, kamena šuta, svega i svačega i onda nastaju ogromne štete – veli Ljubičić.
Inače, ugovor za nabavu podzemnih kontejnera, koji bi se trebali postaviti na Starom pazaru, je potpisan i kontejneri bi trebali biti dopremljeni do sredine svibnja. Do tada će se odrediti lokacija i – Ljubičić tvrdi – bit će sve gotovo najkasnije do 15. lipnja.
Stanari i obrtnici u staroj gradskoj jezgri dobit će tada kartice za kontejnere, i neredu sa smećem, koji sada vlada na Starom pazaru, trebao bi doći kraj.