Devetnaesto stoljeće bilo je obilježeno bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života. Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.
Dana 1.svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.
Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
U spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1.svibnja svake godine održavati radničke prosvjede.
Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u Hrvatskoj praznik rada počeo se slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova.
Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu.
Tradicija proslave Praznika rada nastavljena je i dalje, u brojnim zapadnim zemljama i danas se na današnji dan prosvjeduje, a kod nas?
U organizaciji tri najveće sindikalne središnjice, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Nezavisni hrvatski sindikati organizirali su prosvjedne povorke u hrvatskoj metropoli.
Danas su u Slavonskom Brodu. Kako je najavljeno oko 700 sindikalaca 'vlakom solidarnosti' sa zagrebačkog Glavnog kolodvora stiže u Slavonski Brod s porukom da su 'radnici motor razvoja Hrvatske, a Hrvatska je vlak bez voznog reda'.
- Želimo podsjetiti kako su ljudi nekad hrlili u Slavoniju za boljim životom, jer je bila obećana zemlja, a danas vlakovima i ostalim prijevoznim sredstvima brojni hrvatski građani, poglavito mladi, iseljavaju iz Slavnije , Dalmacije, Like i cijele Hrvatske, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Sindikati traže porast plaća kroz sustav kolektivnih ugovora te povećanje minimalne plaće na najmanje 50 posto prosječne plaće u državi. Satnica u Hrvatskoj je 2,6 era, a u Njemačkoj 8,5 eura, što znači da se u Hrvatskoj 3,5 mjeseca radi za jednu njemačku plaću. Dok god to ne shvate privatni poslodavci i Vlada kao poslodavac u javnom sektoru, Hrvatskoj nema budućnosti ni oporavka, poručio je Novosel.
U našoj sredini Praznik rada proslavit će se uz podjelu graha s kobasicama, te crvenih karanfila.