U turizmu, pa tako i našem šibenskom, brojkama se svi bave. Broje se noćenja, dolasci, odlasci… Broje se nautičari i brodovi, a šibenski zaljev u sezoni je jedan od najprometnijih morskih putova na Jadranu. Ovosezonski rekord je 1000 uplovljavanja i isplovljavanja u jednom danu, s time da još nije dosegnut lanjski kada je (početkom kolovoza) ta brojka iznosila čak 1400 plovila samo u jednom danu. Ili, još slikovitije, svakih 30 sekundi, od zore do sumraka, u šibensku luku ušao je ili izišao jedan brod!
I dok svi koji se bave turizmom na ovaj ili onaj način zadovoljno trljaju ruke, znanstvenici otkrivaju i drugu stranu ovakvog turističkog uspona. Naime, više brodova u šibenskoj luci, odnosno u estuariju rijeke Krke od Kanala sv. Ante do Skradina i Skradinskog buka, znači i povećanu koncentraciju bakra u moru, i to na nekim mjestima do 30 puta. Bakar je u more dospio kao posljedica otapanja iz kopera, zaštitnog, antivegetativnog premaza napravljenog na bazi tog metala, kojim se brodski trup štiti od obrastanja algama. Potvrđuje to i dr. sc. Dario Omanović s Instituta "Ruđer Bošković", voditelj projekta MEBTRACE, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a bavi se istraživanjem koncentracije desetak metala u tragovima, među kojima je i bakar, u estuariju Krke.
- Koncentracije metala u tragovima u moru vrlo su niske, slikovito rečeno, to je kao da se jedna čokolada otopi u cijelom šibenskom zaljevu. Kada je riječ o bakru, koji je inače esencijalni metal za sve žive organizme, ako njegova koncentracija u vodi prijeđe određene razine, on postaje toksičan za neke vrste fitoplanktona – naglašava Omanović.
Prema direktivi Europske unije o vodama, dodaje Omanović, postoji lista metala koji se redovito prate i istražuju, budući da su izrazito opasni za ljudsko zdravlje. Riječ je o teškim, to jest ekotoksičnim metalima poput "zloglasne" žive, olova, kadmija, arsena... Omanović je na čelu ekipe od petnaestak znanstvenika, među kojima su, osim "ruđerovaca" iz Zagreba i istraživačke postaje Instituta na Martinskoj, još i znanstvenici sa sveučilišta u Toulonu, Lilleu i Liverpoolu, a nedavno se hrvatskim kolegama u Šibeniku, uz tri francuska, pridružio i znanstvenik iz Velike Britanije.
- Neko se vrijeme kao biocidno sredstvo u protuobraštajnim bojama koristio tributil kositar (TBT), ali je za taj spoj utvrđeno da je vrlo toksičan, među ostalim da uzrokuje imposex, tj. promjene spolnih osobina kod puževa. Primjena TBT-a u mnogim je zemljama zabranjena, pa i u Hrvatskoj, zbog čega je sada koper ponovno u masovnoj upotrebi – kaže Omanović.
Za potrebe istraživanja, uzorci mora, dodaje, uzimali su se na 15 mjesta duž cijelog estuarija, sve do Zlarina.
- Koncentracija bakra ljeti je čak 4-5 puta veća u šibenskom zaljevu i Skradinu koji je u turističkoj sezoni pun brodova i nautičara, a i protok vode je manji. Htjeli smo utvrditi vezu brodova i koncentracije bakra pa smo postavili kameru kojom pratimo dolazak i odlazak svakog plovila. Svaka dva ili tri dana uzimali smo uzorke vode i s rive na Martinskoj ispred Instituta. Također, imali smo i 40 mjernih mjesta od Šibenskog mosta do Tvrđave sv. Nikole. Ponegdje je koncentracija bakra ljeti bila 20, pa čak i 30 puta veća u odnosu na zimu, a izmjerena je uz obalu te u teretnoj luci i marini, što je bilo i očekivano! Riječ je o koncentraciji koja je i do dva puta veća od razine koja se u literaturi navodi kao potencijalno štetna za život u moru. Valja istaknuti da to onečišćenje vrijedi samo za pojedine, navedene, lokacije, a nikako za cijeli estuarij.
I premda Omanović ističe kako se ovo istraživanje prije svega bavi biogeokemijskim ciklusom bakra, a ne njegovim toksičnim utjecajem na život u moru, podatak o povećanim ljetnim koncentracijama provocira pitanje onečišćenja mora. Šibenčanima važno i zbog velikog broja uzgajališta školjaka na tom području.
No, razloga za zabrinutost ipak nema. Barem za sada. U Zavodu za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije do sada nije zabilježen niti jedna slučaj trovanja bakrom. Ravnateljica Diana Dulibić ističe kako je zakonska obveza Zavoda da obavlja mikrobiološku analizu vode i mora, ali ne i da ispituje postojanja metala, a nije bilo ni incidentnih situacija opasnih za ljudsko zdravlje zbog kojih bi Zavod eventualno trebao reagirati.
Bakar je, kažu medicinski izvori, esencijalan metal u sastavu enzima za sve žive vrste, ali je u većoj količini posebno otrovan za beskralježnjake, među njima i za školjke poput pidoča, hobotnice, lignje, sipe...
Čovjek u svom tijelu, kako navodi Wikipedija, ako ste primjerice teški 70 kilograma, ima 150 mg bakra, raspodijeljenog u jetri, bubrezima i mozgu. Za ljude su topivi bakreni spojevi slabo otrovni, ali su zato ioni bakra vrlo snažan otrov za niže organizme poput bakterija, gljivica i algi, iz čega i proizlazi njegova velika uloga kao fungicida.
Unatoč povećanim, a na mjestima i toksičnim koncentracijama bakra u zaljevu, sama Krka, podsjeća pak Omanović, vrlo je čista.
- U svijetu najčešće rijeke donose zagađenje u more i ono opada što od ušća idete dalje prema moru. Ovdje je situacija obrnuta. Krka je, moglo bi se reći, djevičanski čista i ona ne zagađuje more. Štoviše, ona ga na neki način "čisti"!
Pidoče pod kontrolom
Iako bakar, kada prijeđe određene razine, može biti toksičan za fitoplanktone kojim se hrane školjke, mladi školjkar Frane Kalauz, koji u šibenskom zaljevu uzgaja pidoče i kamenice, tvrdi kako nikakve promjene u kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti školjaka on i drugi uzgajivači nisu primijetili.
- Stručnjaci iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo svakog mjeseca uzimaju uzorke školjaka od svakog uzgajivača i nikada do sada nije bilo problema. Naše su školjke odlične kvalitete - tvrdi Kalauz.
Zdravstvenu ispravnost školjaka iz šibenskog zaljeva potvrđuje i veterinarska inspektorica Branka Gulin te dodaje kako se one redovito kontroliraju na teške metale i biotoksine, kako je to zakonom i regulirano. Svi dosadašnji nalazi, kaže, bili su u granicama normale!