Poduzetnička zona Podi obuhvaća 5,5 milijuna četvornih metara, od čega su 2,2 milijuna u vlasništvu grada Šibenika. Otkako je od 2008. godine u njoj počela s radom prva tvrtka, zona je krenula u život, raspisujući postupno, natječaje za prodaju infrastrukturno opremljenog zemljišta, po povoljnoj cijeni, čime je iz godine u godinu privlačila sve veći broj poduzetnika koji su na njoj gradili svoje pogone.
Njezina privlačnost i atraktivnost mogla bi se posebno povećati sad kada se dovršava direktan spoj ove zone na auto – cestu – izvođač radova je tvrtka ‘Sarađen‘. Prema riječima Jakova Terzanovića, direktora zone Podi, zbog toga je čak pet puta povećan broj upita za dolazak investitora.
Zatvor i 200 radnih mjesta
U prošloj, 2023. godini je tako, nakon raspisanih natječaja prodano 19 parcele ukupne površine 229.106 m2, po cijeni od pet eura po četvornom metru. Ako se realiziraju veliki najavljeni projekti Valis Solarisa i Aqua parka, na Podima više praktički neće biti mjesta za nove ulagače.
Na raspolaganju ulagačima na Zoni Podi je ostalo još cca. 85.000 m2 koji se mogu parcelirati u 4, najviše 5 parcela. Stoga su u gradu Šibeniku podnijeli zahtjev, odnosno krenuli u proceduru da od države – ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Hrvatskih šuma – dobiju ostatak zemljišta od 5,5 milijuna četvornih metara, koje je prostornim planom predviđeno za zonu.
Inače, na tom se zemljištu, da podsjetimo, svojedobno planirala i izgradnja velike državne kaznionice, hrvatskog Alcatraza, za koji je bilo rezervirano čak milijun četvornih metara prostora, a od čega se u međuvremenu očito odustalo. Najveći hrvatski zatvor i kaznionica koja je bila u planu za gradnju, trebala je imati mjesta za čak 600 kažnjenika, a trošak njezine izgradnje procjenjivala se, na tada fantastičnih, 100 milijuna eura.
U vrijeme kada se o tome razmišljalo u ministarstvu pravosuđa i Upravi za zatvorski sustav nezaposlenost je bila rak rana Šibenika, pa se tada naglašavalo kako će kaznionica na Podima otvoriti čak 200 radnih mjesta, i kako će omogućiti izmještanje zatvora iz centra Šibenika. Koji se, usput, još i danas tamo nalazi.
No, danas su brige sasvim drukčije. Nezaposlenost više nije problem, radna snaga se čak i uvozi. Hrvatska je u EU i unutar ‘šengenske‘ granice, pa više nema nikakvih zapreka slobodnom kolanju ljudi, roba i kapitala. Valuta je ista euro. A umjesto Uprave za zatvorski sustav, za Pode se interesiraju čelni ljudi Hrvatskih Željeznica.
HŽ i spoj na Perković
‘Prije mjesec dana ovdje su bili predstavnici HŽ-a, jer se ponovno aktualizirala priča o izgradnji kraka željeznice Podi – Perković, čime bi zona dobila direktan priključak na željezničku mrežu, preko nedalekog čvorišta Perković. Ta je trasa već ucrtana u prostorni plan, i sada se očito ide prema izradi idejnog rješenja. To će svakako dovesti do još veće potražnje za prostorom unutar zone koja će s direktnim spojem na Dalmatinu i željeznicu moći u potpunosti valorizirati svoj prometni položaj, u sredini Dalmacije‘ – kazao nam je Danijel Mileta, šibenski dogradonačelnik.
Neke tvrtke su već poslale pisma namjere za otvaranje logističkih centara za cijelu Dalmaciju, traže primjerice 200 tisuća četvornih metara, koje grad u ovom trenutku nema.
A interes, očito, postoji. Taj prostor ne mora nužno biti čak ni infrastrukturno opremljen, to velike tvrtke mogu rješavati u hodu. Njima je puno bitnije da je zemljište u komadu, vlasnički čisto, ‘jedan kroz jedan‘ i da se može što prije staviti u funkciju.
Upravo dostupnost velikih parcela i riješeni vlasnički odnosi na njima, uslijed rascjepkanosti posjeda, ono što je u nas u Dalmaciji najdeficitarnije i što je usko grlo gospodarskog razvoja i realizacije poduzetničkih inicijativa.