Albicije posađene na šibenskoj rivi još prije 20-ak godina nikako da izrastu u stabla "pristojne" veličine i razgranate krošnje. Tavore već godinama, kržljave i jadne, a nekoliko stabala u međuvremenu se i osušilo, pa rupe na rivi u kojima su bila ispred niza štekata zjape prazne!
Takvu je sliku aktualna gradska vlast konačno odlučila promijeniti. Pročelnik za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Petar Mišura ističe kako je riječ o reprezentativnoj točki i vizuri grada te je krajnje vrijeme da Šibenčanke i Šibenčani te njihovi gosti dobiju pješačku površinu po kojoj će se ljeti šetati u hladu! Takva je barem nakana, potvrđuje Mišura.
-Nadam se da ćemo prva stabla posaditi na jesen, negdje u studenom kada je, kažu, najbolje vrijeme za sadnju. Grad je u svakom slučaju odlučan da riješi problem zakržljalih albicija na rivi, ali još nismo definirali kako će sve to izgledati. U kontaktu smo sa šibenskim Konzervatorskim odjelom. Sada prikupljamo podatke da vidimo gdje se može saditi, odnosno gdje stabla mogu rasti, budući da najvećim dijelom rive prolazi kolektor i to je razlog zbog kojih se zasađeno drveće u postojećim rupama ne može razvijati. Zato već 20 godina ne raste kako treba – navodi Mišura napominjući kako su do tih saznanja došli u Zelenom gradu nakon što su djelatnici otkopali neke od rupa u kojima su bile zasađene albicije, ali su se na koncu sasušile.
-Točno se vidi tamo gdje je kolektor odmaknut da su stabla razgranatija i više su narasla – govori Mišura ističući kako u rješavanju problema drvoreda na rivi valja računati i o širini pješačke zone.
Ona je, naime, posebno uska od početka rive do zgrade županijske uprave gdje se s jedne strane nalaze albicije u iskopanim rupama sa zemljom, a s druge je cijeli niz štekata koji se iz godinu u godinu šire pa su sada "zapošešali" više od polovice pješačke zone tako da se na nekim dijelovima dvoje šetača jedva može mimoići!
-Imamo čvrstu intenciju da to riješimo, ali još nismo definirali kako to napraviti, odnosno gdje ćemo i koja nova stabla sve posaditi. Naravno da nijedno stablo koje se razvija nećemo dirati, a ako neka budemo morali ukloniti posadit ćemo na drugo mjesto. Kada dobijemo konzervatorske smjernice napravit će se hortikulturno-urbanistički projekt kojim će sve biti definirano, budući da se uz zeleni dio projekta podrazumijeva i određena urbana oprema. Naravno da bi bilo najeftinije da se u postojeće rupe stavi zemlja i posadi stablo, ali to neće baš moći biti tako. Svakako da će biti lakše na zelenim površinama ispred biskupske palače i kluba Azimut gdje također planiramo posaditi nova stabla – kazao je Mišura.
Na stolu su, ističe, različite opcije. Razmišljalo se i o visokim pitarima u koja bi se posadila stabla kao što takva rješenja postoje u drugom urbanim sredinama. No, na dijelovima rive koja je već sada uska za hodanje, takvi bi pitari mogli zauzeti još više mjesta.
-Stabla u visokim pitarima obično se postavljaju na trgovima pa se oko njih, u hladu krošnje, postave klupe za sjedenje, tako da to baš i ne bi bilo rješenje za našu rivu. No, sada smo tek na početku cijelog postupka, a koja ćemo stabla i gdje, odnosno kako posaditi pokazat će hortikulturno-urbanistički projekt – zaključio je Mišura.
