Nakon što su radovi na projektu "Aglomeracija Šibenik", tj. rekonstrukciji vodovodne i kanalizacijske mreže, došli i u povijesnu gradsku jezgru bilo je samo pitanje vremena kakvi će se nalazi pronaći ispod zemlje.
U blizini crkve i samostana sv. Frane tako je pronađeno groblje koje je u funkciji bilo od 14. do 19. stoljeća. Do sada je otkopano ukupno 27 grobnica s kosturima pokojnika, a zaštitni arheološki radovi trajat će, ovisno o vremenskim prilikama, još najmanje dva tjedna.
Koordinator tih radova arheolog Slavko Galiot iz splitske tvrtka "Delmat Galiot" kaže kako se radovi na "Aglomeraciji" prate još dok se kopalo u Zvonimirovoj ulici, ali sve do sada nije bilo potrebe za intervencijom arheologa. Otkrivene grobnice uz crkvu sv. Frane nisu nimalo neobičan nalaz, reći će Galiot. Ustaljena je praksa u to vrijeme bila da se stanovništvo ukapa unutar same crkve ili oko nje. I dok su se svećenici i oni bogatiji uglavnom pokapali u crkvi ili neposredno u njezinoj blizini, za siromašnije je bio rezerviran vanjski prostor.
Ukopi do 1827. godine
– Posljednji ukopi na ovoj lokaciji trajali su do 1827. godine kada je Austro-Ugarska donijela odluku da nema više ukapanja unutar gradskih zidina, pa su se pokojnici od tada sahranjivali na groblju sv. Ane ispod Tvrđave sv. Mihovila. Grobnice koje smo otkrili su obiteljske i u nekima od njih pokopano je i do 20 članova. Kronologiju ukapanja nije moguće precizno pratiti jer su kosti izmiješane. Naime, kada bi se grobovi otvarali za novog pokojnika, da bi se napravilo mjesta, lubanje prethodnih kostura stavljale bi se uz glavu pokojnika, a ostale kosti uz noge. Uz kosture u grobovima smo pronašli još neke nalaze, uglavnom vjerske predmete, krunice, nekoliko prstena i novčića – kaže Galiot.
Svi ti nalazi naknadno će se analizirati, a trenutačno arheolozi na terenu pažljivo iskapaju kosti, koje će potom u laboratorijima biti podvrgnute antropološkoj analizi kojom se može, osim utvrđivanja starosti, doznati i spol pokojnika, ali i kako se hranio te koje su ga bolesti morile. Identitet pokojnika je nepoznat, napominje Galiot, jer su nadgrobne ploče skinute još krajem 19. stoljeća kada se radilo popločenje ulica u tom dijelu grada.
Devastacije su se događale i kasnije, ali kako se tada nisu provodila ovakva istraživanja, o sudbini tih grobova i eventualnim nalazima nema pisanih tragova i saznanja.
– Tridesetih godina prošlog stoljeća radio se vodovod i on je dijelom prešao i preko grobova koje smo mi sada pronašli. Kasnije je išla i kanalizacija preko te trase, pa su svi ovi grobovi oštećeni uslijed tih zahvata. Istraživanja koja mi sada radimo isključivo su u zoni sadašnjega građevinskog zahvata, koji će ići još nekih 30-ak metara do Šižgorićeve ulice – kazao je Galiot, napominjući kako se ova arheološka istraživanja obavljaju pod stručnim nadzorom šibenskog konzervatora dr. sc. Marka Sinobada.
Budući da se istraživanja neće širiti izvan sadašnje trase vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, broj pronađenih 27 grobnica mogao bi biti konačan.
Ukop u zajedničku grobnicu
Proteklog vikenda nad otkrivenim grobovima, za duše starih Šibenčana pomolio se i gvardijan samostana sv. Frane fra Ivan Bradarić s vjernicima, a gdje će na kraju, nakon obavljenih antropoloških analiza, završiti sve izvađene kosti, Galiot za sada nije mogao sigurno reći. Bilo bi, kaže, besmisleno da stoje pohranjene u nekom muzejskom depou i budu osuđene na propadanje. Uostalom, kako to kažu konzervatori, kosti su u ovoj kampanji samo uzorak, a ne nalaz.
Nakon obavljenih analiza, lokalitet će biti stručno obrađen i u pisanom obliku te tako trajno sačuvan za nova pokoljenja. Pronađene kosti, kako to obično biva u sličnim slučajevima, bit će pokopane u zajedničkoj grobnici iskopanoj možda ponovno pokraj crkve sv. Frane.