Županijskoj Općoj bolnici u Šibeniku hitno treba 20-ak medicinskih sestara ili tehničara na određeno vrijeme! U odnosu na brojku od 10.000, koliko ih, govori se, nedostaje u hrvatskim zdravstvenim ustanovama i domovima, slučaj šibenske bolnice je tek "kap u moru". No, za Upravu te zdravstvene ustanove to nikako nije mali problem, jer sestara na Zavodu za zapošljavanje jednostavno nema. Zbog toga je sve veći broj prekovremenih sati, sestre su preopterećene, ne mogu koristiti godišnji odmor, a to nije rješenje, kažu u Upravi.
Dokad će na taj način sustav uspjeti funkcionirati, ne znaju, ali znaju da moraju tražiti rješenje. Stoga su o aktualnoj situaciji informirali osnivača – Županiju i župana Gorana Pauka osobno – nakon čega je održan hitan sastanak u vezi s tim. Za istim stolom našle su se ravnateljica Opće bolnice Šibenik dr. Sanja Jakelić, pročelnica županijskog Ureda za prosvjetu, znanost, kulturu i sport Dijana Ercegović i ravnateljica šibenske Srednje medicinske škole Aleksandra Acalin. Temeljno pitanje sastanka bilo je kako doći do trenutačno potrebnog kadra te što učiniti da u budućnosti stanje ne bude još teže.
Pet godina čekanja
Jasno, sve su oči uprte u jedinu medicinsku školu u županiji i generaciju maturanata, medicinskih sestara, koja će ubrzo završiti srednjoškolsko obrazovanje. Za bolnicu bi najbolje rješenje bilo kad bi se njih dvadesetak odmah htjelo zaposliti, pa da makar na kratko vrijeme "ugase požar". Rješenje za budućnost vide u upisivanju većeg broja učenika u prvi razred i formiranju dva odjela za medicinske sestre opće njege. Ako je ikako moguće, već na jesen.
– Hoće li do toga doći, i kada, pitanje je o kojem će odlučiti Županija i škola. Svjesni činjenice da bi u tom slučaju prva generacija s većim brojem sestara iz škole izišla tek za pet godina, a nama sestre trebaju odmah, dogovorili smo posjet Medicinskoj školi. Glavna sestra bolnice, moja pomoćnica za sestrinstvo Snježana Jušić, i ja otišle smo krajem ožujka u školu i medicinskim sestrama i tehničarima, maturantima, prezentirale mogućnost brzog zapošljavanja u Bolnici kako bismo neke od njih, koji su možda u dvojbi, motivirali da se zaposle odmah nakon polaganja državne mature. Drugo, što je vrlo važno, naše Veleučilište u Šibeniku planira otvaranje studija sestrinstva. To bi zadržalo one koji planiraju ići na studij da ostanu u Šibeniku i kad se studij, za godinu ili dvije, otvori, nastave školovanje uz rad – kaže ravnateljica Jakelić.
Ravnateljica škole Aleksandra Acalin u međuvremenu je provela anketu među maturantima s pitanjem što namjeravaju nakon završetka školovanja. Od njih ukupno 29, koliko ih u ovoj generaciji izlazi na tržište rada, 16 ih se izjasnilo da je spremno ostati u Šibeniku i raditi, četvero ih je reklo da će nakon mature posao tražiti izvan granica Hrvatske, a ostali žele nastaviti školovanje na studiju sestrinstva ili studirati uz rad.
Smjena generacija
– Normalno je i logično da ih dosta želi nastaviti daljnje školovanje i dobro je da žele ostati u sestrinstvu, a ne ići na neke druge fakultete. Ono što ih je u našem razgovoru posebno zanimalo i što im je jako bitno jest može li im bolnica osigurati posao upravo s tom kategorijom, prvostupništvom, a ne sa srednjom medicinskom. S obzirom na to da praksu odrađuju u našoj ustanovi, dobro znaju da u sustavu imamo najveći broj sestara sa srednjom školom, a manje prvostupnika. Pojasnila sam im da je tomu razlog Pravilnik o unutarnjem ustroju bolnice, odnosno sistematizacija, koji još uvijek predviđa veći broj sestara sa srednjom stručnom spremom jer moramo pratiti situaciju koju imamo u bolnici. Trenutačno imamo zaposlene 332 medicinske sestre i 45 među njima su prvostupnice sestrinstva, odnosno više medicinske sestre, što ne znači da se za koju godinu, kad dođe do smjene generacija, to neće promijeniti u korist prvostupnika. Naime, ne možemo od sestara koje rade desetljećima tražiti, niti imamo zakonsku osnovu, da završavaju studije sestrinstva. U tom smislu smo im pojasnili trenutačnu situaciju – govori Jakelić.
Dodaje da je buduće medicinske sestre i tehničare zanimalo i kakve su plaće, uvjeti rada i radno vrijeme, a kao mlade osobe kojima želje za radom, ali i adrenalina, ne nedostaje, najviše interesa i pitanja bilo je kako doći raditi na Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP), Hitnu medicinu ili Intenzivnu njegu.
Plan upisa
– Sastanak s učenicima, koji sam nazvala motivacijski, po mojemu mišljenju, bio je jako dobar i držim da su učenici dobili odgovore ne pitanja, a mi sliku želja i namjera 29 medicinskih sestara, i vjerujemo da će, kako su se i u anketi izjasnili, veći broj nakon mature doći raditi u našu ustanovu – rekla je Jakelić.
Kad se radi o pitanju školovanja kadra za budućnost, kako stvari stoje, u Srednjoj medicinskoj školi u novoj školskoj 2019/2020. godini neće biti još jednog razreda medicinskih sestara. Naime, plan upisa u srednje, pa tako i u ovu školu, već je napravljen u dogovoru s osnivačem i čeka se potvrda resornog ministarstva.
U Medicinskoj školi, koja ove godine ukupno broji 333 učenika u 13 odjeljenja, na jesen će biti upisana tri prva razreda. Od toga jedan razred za medicinske sestre opće njege, s 26 učenika.
– Farmaceutski tehničar i medicinska sestra opće njege stalna su usmjerenja naše škole, dok su fizioterapeutski, zdravstveno-laboratorijski i sanitarni tehničar, uvjetno rečeno, promjenjivi smjerovi. Tako ove godine "ukidamo" smjer sanitarni tehničar jer nisu potrebni na tržištu rada, a vraćamo smjer zdravstveno-laboratorijski tehničar, koji smo jedno vrijeme "ukinuli". Potrebu za njima su iskazali županijski Zavod za javno zdravstvo i Opća bolnica Šibenik, jer će u vrijeme kad oni završe školovanje u tim ustanovama doći do smjene generacija zbog odlaska ljudi u mirovinu i bit će potreban novi kadar – kaže ravnateljica škole.
Najbrojniji razred
Na pitanje zašto nije moguće već od ove školske godine povećati broj učenika za poziv medicinska sestra ili tehničar te oformiti dva odjeljenja, kao glavni razlog navodi manji broj učenika koji završavaju osmi razred u odnosu na prethodnu godinu i tomu se moraju prilagoditi.
– Prije pet godina upisali smo 29 učenika u smjer medicinske sestre koje sad završavaju, sljedeće godine 26, zatim dvije godine zaredom 27 i prošle godine 24 učenika. Upravo zbog potrebe na tržištu rada Županija kao osnivač škole dopustila je ove godine upis 26 sestara u jedno odjeljenje i to će biti najbrojniji razred u svim šibenskim srednjim školama, jer je standard 20 učenika – govori ravnateljica Acalin.
Dodaje da je prije četiri godine izišla prva generacija sestara s petogodišnjim školovanjem, i to dva razreda, te da se tada nisu mogli zaposliti u Šibeniku, a tako je bilo i sljedeće godine.
– Tad ih je bilo viška na tržištu rada i vjerojatno su neke od njih otišle u druge sredine ili u druge države. U međuvremenu se situacija promijenila i sada ih, eto, fali. Ono što mi, uz odobrenje osnivača, možemo učiniti jest da sljedeće godine, budući da će osmaša biti više, upišemo još jedan razred medicinskih sestara jer će biti veća upisna baza – zaključila je Acalin.
Osmaša sve manje
Priču oko upisne baze, odnosno učenika koji završavaju osnovnu školu i upisuju srednju, nastavili smo s pročelnicom Dijanom Ercegović, koja potvrđuje da je tek za školsku godinu 2020./2021. moguće planirati dva razreda medicinskih sestara.
– Osnova za planiranje broja obrazovnih programa i razrednih odjela u srednjim školama u svakoj novoj školskoj godini je broj učenika koji završavaju osnovnu školu. Na primjer, 2014./2015. školske godine imali smo 1077 osmaša, sljedeće 2015./2016. bilo ih je 950, godinu poslije 922, a prošle 907, a na kraju ove školske godine imat ćemo samo 807 osmaša. To znači da imamo 50 učenika manje za upis u srednju školu u odnosu na lani. Također pratimo kakvo je stanje sa sedmašima koji će nagodinu završiti osnovnu školu. Dobra je vijest da će ih biti 61 više nego ove godine i tu vidimo mogućnost povećanja broja odjela. Tu će se otvoriti prostor za formiranje još jednog razreda medicinskih sestara, a za ovu školsku godinu, nažalost, nemamo prostora – kaže Ercegović.
U praksi to znači da će tek za šest godina iz Medicinske škole izići "dupla doza" medicinskih sestara, i to pod uvjetom da bude dovoljno zainteresiranih osmaša za upis u to nimalo lako i odgovorno, trenutačno iznimno deficitarno zanimanje na šibenskom tržištu rada. No, otvoreno je i pitanje hoće li biti dovoljno zainteresiranih jer je zanimanje specifično i jedino za koje srednje školovanje traje pet godina.
– Svima nam je jasno da dijete od 14 ili 15 godina nije spremno samostalno odlučiti što će upisati i što želi u životu raditi te da roditelji imaju veliku ulogu kod donošenja te životne odluke. Poziv medicinske sestre, ili bilo kojeg drugog zvanja u medicinskoj struci, specifičan je. To nije zanat, i osoba koja želi radni vijek provesti u tom zanimanju mora zaista voljeti poziv i imati empatiju prema ljudima – na kraju će Ercegović.
ŠTO KAŽU MATURANTICE?
Prvo studij, pa onda posao
Lara Pešić, Mihaela Vrcić, Doris Storić i Ana Vidović uskoro će, kao i preostalih 25 kolegica i kolega iz razreda, i službeno dobiti zvanje medicinske sestre ili medicinskog tehničara opće njege. Želja im je nastaviti školovanje na Studiju sestrinstva u Splitu, Zadru, Zagrebu ili nekom drugom gradu ako "upadnu", a zatim se vratiti u Šibenik i zaposliti u Opću bolnicu.
– Ako se ne uspijem upisati, ići ću raditi i ponovno pokušati sljedeće godine. Ili ću pričekati otvaranje studija sestrinstva u Šibeniku i studirati izvanredno – rekla je Lara. Ne upadne li na studij i Mihaela će odmah na posao, ali će ponovno na državnu maturu sljedeće godine i novi pokušaj upisa studija sestrinstva.
– Ja bih također htjela ići na faks, ali ako ne upadnem, zaposlila bih se i ako mi se svidi, ostala, a ako ne, pokušala ponovno na faks – rekla nam je Doris. Za razliku od kolegica, Ana bi najprije nekoliko godina radila, da stekne iskustvo i financijsku sigurnost, i tek potom upisala fakultet.
– Upisala bih primaljstvo, a ne sestrinstvo jer me poziv primalje jako privlači, a taj smjer postoji samo na Studiju sestrinstva u Splitu i Rijeci – kaže Ana. Ni jedna od njih, za sada, nema žarku želju posao potražiti izvan granica Hrvatske. Ali očekuju da njihov posao bude bolje plaćen, da ih se više cijeni, te da rade samo svoj posao a ne da "pokrivaju" i poslove čistačice i doktora, što se – kažu – danas događa.
'Lista čekanja'
U šibenskoj bolnici imaju svojevrsni model zapošljavanja medicinskih sestara.
– Sestre prvo zapošljavamo na određeno vrijeme preko natječaja i one time ulaze u bolnički sustav. S obzirom na to da uvijek na odjelima treba sestara za zamjenu, jer su stalno zaposlene na porodiljnom ili na duljem bolovanju, praktički sestre na određeno i ne izlaze iz sustava, nego odlaze s jednog mjesta zamjene na drugo. Kad neka od stalno zaposlenih sestara ode u mirovinu ili napusti ustanovu, na njezino mjesto dolazi prva ili prvi s "liste čekanja". Dakle, sestra ili medicinski tehničar prema datumu i godini kad je ušao u sustav radeći na određeno vrijeme, tako da tu nema nikakvih problema ni zapošljavanja preko reda – kaže dr. Sanja Jakelić.