U nizu tekstova o slučaju ovčara Gorana Brkića (OPG "Vilaš") iz Gradine na Konjevratima koji sa svojim ovcama treba van iz sela (!) osvanuo je i naslov koji sugerira da je turist pastiru vuk. Prije će međutim biti da je susjed susjedu kurjak, jer turist dobro zna gdje došao ljetovati i sigurno očekuje da će se odmarati u blizini s pokojim grlom stoke i drugim što ide uz seoski ambijent.
Ovako, ono što neće zaklati vuci mogli bi zatući komunalni propisi koji će u ime prevladavajućeg rentijerskog mentaliteta vlasnika apartmana i luksuznih kuća za odmor s bazenima iz ruralnih dijelova Hrvatske otjerati i zadnje pijetlove, nekmoli "smrdljive" ovce ili krave. Tako će seoski turizam na naš način gostima omogućiti jedino da promatraju jedni druge kako dokoličare oko bazena vila čiji vlasnici ne žive u selu.
Vlasnik evidentiranog stada i porezni obveznik Brkić, koji uskoro treba iseliti tko zna gdje sa svojih 300-tinjak ovaca od kojih živi njegova obitelj, a nema 30 tisuća eura da im osigura staju na predjelu bez struje i vode samo je kockica u mozaiku koji se na sličan način već slaže u različitim dijelovima zemlje, govori stočar Ivan Tešija, predsjednik Udruge hrvatski kraški pašnjaci sa sjedištem u Drnišu.
Tešija često istupa u javnosti i rado je pristao komentirati Brkićevu situaciju. Kako nam je kazao, upravo dogovaraju s članovima udruge, te ostalim stočarima i poljoprivrednicima okupljanje na prosvjednom skupu u Gradini ne bi li spriječili Brkićevu deložaciju i ukazali javnosti na probleme dalmatinskih stočara. Slaže se s konstatacijom da će "vile istjerati vilaše" ukoliko se tako nastavi.
- Jasno je da su ovce turistima atrakcija, jedino nisu našim primitivcima, no i tome se može doći u kraj ukoliko se želi i to s generalnim propisom. Kao u Francuskoj, primjerice, koja je pod kapom UNESCO-a kao nematerijalnu vrijednost zaštitila selo i seljaka, seoski način života i rada. Zaštitila ih je od vikendaša i svih drugih kojima bi možda zasmetala i crkvena zvona, kukurikanje pijetlova i brujanje traktora, govori Tešija i navodi za naše pokondireno poimanje ruralnog još drastičniji primjer Njemačke i Austrije, gdje u nekim sredinama legitimno postoje štale u prizemlju, a restoran je na katu, ili je štala smještena neposredno uz vrtić, školu ili trgovački centar.
To s Brkićem nije slučajno, nego samo nastavlja niz pogubnih propisa za selo i seljaka, smatra naš sugovornik. Tu spada dakako, i zaštita vuka na hrvatski način, jednako i odredba o zabrani klanja na seoskim gospodarstvima, tako da su neki prinuđeni tele prevoziti i 50-tak kilometara do prve ovlaštene klaonice, navodi Tešija. Budući da se našem seljaku zabranjuje da opremi klaonicu na svom imanju, kao posvuda u Europi, stočari iz doline Neretve primjerice, stoku gone u Šestanovac na klanje, pri čemu meso ne smiju dopremiti kućama u prtljažniku automobila, nego jedino u vozilu s hladnjačom.
- Možete zamisliti koliki je to trošak i gubitak vremena. Umjesto da se zakoni prilagode mahom starijim stočarima – jer mlađih i mladih nažalost nema na vidiku – propisi djeluju protiv njih i agrara općenito, ocjenjuje Tešija. U nekim zemljama, navodi, zbog dobrobiti životinja čak je dopušteno klanje na pašnjaku, jer se tako životinja ne izlaže dugotrajnom stresu prilikom transporta.
Slučaj Gorana Brkića ponavlja, nije usamljen i ne iznenađuje ga:
- Imali smo zabranu držanja koza na Lastovu, zatim još na jednom otoku zbog komunalnih propisa, pa u Rašteviću kod Benkovca, postoji i slučaj u Matuljima... To nikud ne vodi i ne trebamo se čuditi zašto nam je toliko ljudi iselilo iz zemlje, umjesto da se podupre one koji žele živjeti od stočarstva. Ovako, ne samo što država nastoji sebi vratiti što više novca od poticaja, nego im noge sapliću i komunalni propisi gradova i općina, veli Tešija. Na sreću, dodao je, ima razumnih upravljača na lokalnoj razini. Tako su u Općina Matulji odlučili revidirati svoju odluku o komunalnom redu.
- Uvidjeli su da bi nakon prve prijave mogao uslijediti domino efekt i da bi mnogi stočari mogli biti kažnjeni, te su je izmijenili, koliko mi je poznato. Nadam se da će to u korist opstanka sela i stočarstva uraditi i Grad Šibenik, kako je ovih dana izjavio Ante Nakić, pročelnik za komunalne djelatnosti. - zaključuje Ivan Tešija.
