Šibenski osnovci, učenici nižih razreda, i ove će godine imati organizirani produženi boravak u školama osnivač kojih je Grad Šibenik. Lani je tu mogućnost koristilo 295 učenika u sedam od ukupno devet gradskih osmoljetki. Riječ je o OŠ Jurja Šižgorića, OŠ Tina Ujevića, OŠ Jurja Dalmatinca, OŠ Fausta Vrančića, OŠ Meterize, OŠ Petra Krešimira IV. i OŠ Vidici, a iste škole organizirat će produženi boravak i u novoj školskoj godini. Zanimljivo je da većina navedenih osnovnih škola ima nastavu u dvije smjene, no potreba za produženim boravkom u Šibeniku postoji već godinama, osobito u slučajevima kada su roditelji zaposleni i ne mogu računati na "baka-servis", odnosno i bake i djedovi još moraju raditi i nisu u mirovini.
Stoga se škole trude, uz potporu Grada, organizirati i urediti potreban prostor za djecu koja u školi ostaju i nakon nastave dok ih roditelji na preuzmu oko 16 sati, kako je to do sada najčešće bilo do sada. A da bi njihovo dijete ostalo u produženom boravku roditelji svaki mjesec trebaju izdvojiti 100 eura.
Tu će mogućnost ove godine koristiti 282 učenika, mahom prvašića i drugaša. To je 13 učenika manje nego lani, premda je broj upisanih prvašića nešto malo veći. Upisano je, naime, 397 učenika, što je petero učenika više u odnosu na lani. No, točni podaci o broju upisanih znat će se tek kada počne nastava, napominje pročelnica za društvene djelatnosti u šibenskoj gradskoj upravi Mirjana Žurić.
-Sukladno iskazanim potrebama roditelja i podnesenim zahtjevima osnovnih škola, u novoj 2023./2024. godini organizirati će se provedba ovog Programa za 282 učenika u 16 odgojno-obrazovnih skupina. Produženi boravak je poseban oblik odgojno-obrazovnog rada koji se organizira za učenike nakon redovite, obvezne nastave i školskih aktivnosti u trajanju od pet sati, ovisno o organizaciji smjenskog odnosno jednosmjenskog rada u školi, te uključuje i prehranu učenika. Organizira se i započinje početkom svake nastavne godine. Program aktivnosti učenika uključenih u produženi boravak izrađuje učitelj u produženom boravku u suradnji sa stručnim suradnicima škole i učiteljima učenika uključenih u boravak, te je sastavni dio školskog godišnjeg kurikuluma. Njime se definira okvirno vrijeme za učenje, ponavljanje i uvježbavanje sadržaja iz redovite nastave i izrada domaćih zadaća, prehranu, aktivnosti za provođenje organiziranog vremena, odmora učenika i ostalih aktivnosti – objasnila je Žurić ističući kako provedba produženog boravka ovisi o prostornim i kadrovskim uvjetima i mogućnostima pojedine škole.
Tako, primjerice OŠ Brodarica i OŠ Vrpolje o tomu do daljnjeg mogu tek sanjati. Brodarici već godinama muku muči s prostorom, jer se broj učenika gotovo udvostručio u proteklih 30-ak godina od kada je škola izgrađena. U nezavidnoj situaciji je i OŠ Vroplje koja već desetljećima vapi za obnovom, odnosno izgradnjom nove škole. Situacija se posebno zakomplicirala prije dvije godine kada je u potresu oštećena, glavna i najveća zgrada, pa su učionice premještene u druge objekte. Zbog toga su se đaci stješnjeni u toj školi "paviljonskog tipa" morali vratiti u dvije smjene.
U iščekivanju 2027. godine kada bi, prema najavama Ministarstva znanosti i obrazovanja, sve škole u Hrvatskoj trebale imati nastavu samo u jednoj smjeni, Grad Šibenik, naglašava Žurić, nastavit će sufinancirati produženi boravak u šibenskim osnovnim školama. Lani je za to bilo izdvojeno nešto više od 285 tisuća, a ove godine planirano je oko 315 tisuća eura.
-Grad Šibenik će i nadalje podržavati i financirati provođenje Programa produženog boravka dok god postoji iskazan interes i potreba njegovog organiziranja, odnosno dok ne "zaživi" dugo očekivan i najavljivan nacionalni program cjelodnevne nastave. Troškovi provedbe programa produženog boravka sastoje se od troškova za plaće i ostala materijalnih prava učitelja u produženom boravku, režijskih troškova, opremanja i uređenja učionica u kojima se provodi program, nabave didaktičkog materijala, pribora i ostalog uredskog materijala, te prehrane učenika. Troškove prehrane učenika snose roditelji samostalno u mjesečnom iznosu od 100 eura, dok ostale prethodno navedene troškove snosi Grad Šibenik – zaključila je Žurić.
