Kao što smo već pisali, na šibenskom području pojavila se mišja groznica! Pacijent obolio od težeg oblika mišje groznice, što je zapravo hemoragijska vrućica s unutarnjim krvarenjima i zatajenjem rada bubrega ili bubrežnim sindromom bio je hospitaliziran na Infenktivnom odjelu Opće bolnice u Šibeniku od 22.-30. svibnja i uspješno se oporavio.
Riječ je o bolesti koja je u Dalmaciji gotovo pa nepoznata...
Ovi mali glodavci svako nekoliko godina povećano se razmnožavaju pa tada imamo tzv. mišje godine, kakva je vjerojatno i ova – kaže nam biolog Toni Žitko, voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD) u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Prije nekoliko godina imali smo najezdu miševa u Imotskom.
U slučaju da se to dogodi glodavcima koji prenose ovu virusnu bolest treba voda, hrana i sklonište, a kako je bila blaga zima i veća dostupnost hrane, bili su idealni uvjeti za razmnožavanje, te je sada povećana i mogućnost zaraze kod ljudi, jer se miševi sve češće viđaju u blizini ugostiteljskih objekata u gradskim naseljima.
– Infekcija se prenosi direktnim kontaktom s izlučevinama, izmetom, mokraćom i slinom zaraženih glodavaca koje sadrže opasni hanta virus, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike. Uzročnik se unosi kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom, kao što su npr. neoprani šumski plodovi.
Srećom mišja groznica se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Stoga prilikom čišćenja prostorija u kojima su boravili miševi ili koje se dulje vremena nisu koristile, kao što su podrumi, konobe, skladišta, garaže, potkrovlja... ne bi se trebala koristiti metla koja diže u zrak opasnu prašinu, nego ih dezinficirati mokrom krpom natopljenom u neki dezinficijens na bazi alkohola koristeći pri tome maske preko usta i nosa i lateks rukavice, te općenito pridržavajući se higijenskih mjera koje smo tijekom pandemije koronavirusa prilično dobro usvojili – kaže Žitko.
Uz more ste sigurniji
Osim toga, važno je ne ostavljati hranu ili ostatke hrane na mjestima na kojim bi miševima mogla biti dostupna i treba je uvijek dobro zaštititi.
Mišja groznica češće se širi u kontinentalnim planinskim krajevima, manje uz more. Skloniji su joj ljudi koji su profesionalno vezani uz šume, npr. šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, vojnici koje borave u rovovima, ali i izletnici.
Danas sve više ljudi odlazi na izlete u šumske krajeve pa je tijekom boravka u prirodi i na otvorenom potreban oprez, jer se virus osim udisanjem, može prenijeti i neopranim rukama. Dakle, pranje ruku sapunom ili dezinfekcija osnovna je higijenska mjera koju uvijek treba poštovati. No važno je i ne ubijati zmije koje održavaju prirodnu ravnotežu – napominje Žitko.
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom opće slabosti, visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i drugih organa, te naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.
U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine. Poznata su neka prirodna žarišta, odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.
Ne pijte direktno iz limenki!
U ovim ljetnim vrućinama mnogi se rado rashlađuju pivom i drugim pićima koja piju direktno iz limenki koje nisu prethodno dobro oprane, pa je moguće da su se na njima ugnijezdile bakterije i virusi, koji mogu biti opasni, pa čak i smrtonosni.
Stoga epidemiolozi savjetuju – nikad ne pijte direktno iz limenki. Njih je potrebno dobro oprati, brisanje nije dovoljno, a onda piće treba uliti u čiste čaše kako biste bili sigurni da s prljave limenke niste unijeli opasne viruse u svoj organizam.
Kako se zaštiti na otvorenom?
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi.
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi.
- Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne dirajte gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.
Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike.
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice...!
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima! Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 metara od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)! Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
- Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak, koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
- Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta. Nosite gumene rukavice.
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens.