Imaju li hrvatski ministri svoje privatne, projekte koje kao članovi Vlade forsiraju? Je li razvojni projekt Batižele radi kojeg je osnovana mješovita tvrtka Grada Šibenika i RH, bio zapravo projekt bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića, pa kad je otišao iz Vlade Marić, blokiran je i sam projekt Batižele?
Jer, prema najavama koje su svojedobno dolazile iz gradske uprave već odavno je trebao biti raspisan međunarodni natječaj za potencijalne investitore koji bi uložili kapital u valorizaciju i urbanizaicju bivšeg prostora TEF-a, najatraktivnijeg šibenskog gradskog resursa koji se proteže na 28 hektara uz more.
No, ne samo da još nema natječaja, nego nisu ostvareni ni uvjeti za njegovo raspisivanje, jer Fond za zaštitu okoliša cijeli proces opstruira odbijajući provesti odluku vlastitog Upravnog odbora iz lipnja prošle godine. Zašto?
Svojevremeno nam je šibenski gradonačelnik, Željko Burić, na pitanje o razlozima zastoja u provođenju projekta Batižele, izjavio kako je projekt kolateralna žrtva smjene na vrhu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dubravka Ponoša. U interegnumu između smjene jednog i imenovanja drugog direktora, projekt Batižele je bio "na čekanju". Ali, zašto je na čekanju i dalje, pitali smo gradonačelnika Burića.
- Ne znam zašto je došlo do zastoja jer je odlukom Vlade o prihvaćanju razvojnog projekta Batižele, i odlukom o o provedbi povećanja temeljnog kapitala novoosnovanog društva Batižele d.o.o., Šibenik, u svibnju 2019., dogovoreno da će sva potraživanja na prostoru TEF-a biti pretvorena u vlasničke udjele. Svi su to učinili, osim Fonda, koji po osnovi sanacije zemljišta bivše tvornice potražuje 28 milijuna, iako taj teret nikad nije smio pasti na leđa Grada. To je bila obaveza države, a kako je pala na Grad, o tom po tom- pomalo će rezignirano Burić, napominjući da je svojevremeno Grad umalo došao u bankrot zbog tog duga kojeg je po ugovoru trebalo platiti do kraja 2015., ali je taj scenarij izbjegnut aneksom ugovoru.
- Očekujem da situacija s Fondom bude riješena kroz ovaj tjedan- optimistično će Burić.- Stalno sam u kontaktu s novim direktorom Fonda, Sinišom Kukićem, a čim je imenovan,održali smo sastanak u Ministarstvu državne imovine gdje je utvrđeno da nema prijepornih pitanja i da će u roku od dva tjedna sazvati Upravni odbor Fonda i donijeti odluku o pretvaranju potraživanja u udjele, odnosno povećanje temeljnog kapitala tvrtke Batižele. Grad Šibenik, Republika Hrvatska i Hrvatske vode već su se ranije suglasile o potpisivanju Društvenog ugovora, a jedino Fond dosad nije ništa potpisao- žali se Burić.
Čim Fond donese odluku, dodaje gradonačelnik, ide se na Skupštinu Batižela i nakon toga potpisuje Društveni ugovor, iza čega imaju 60 dana za odabir modela po kojem će investitore uvesti na prostor TEF-a, i potom se raspisuje natječaj. Istodobno, kaže Burić, i EBRD iz Londona radi prijedlog modela za urbanističko rješenje, s tim da im je zadano da najmanje 40 posto zemljišta na toj lokaciji mora biti rezervirano za javne funkcije.
Šibenski je gradonačelnik, zbog sustavne opstrukcije projekta Batižele iz Fonda za zaštitu okoliša, zatražio pomoć i samog premijera Andreja Plenkovića i od njega dobio potporu, pa je konačno očekuje i iz Fonda. Teško mu je, veli, razumjeti izbjegavanje Fonda da potpiše akte na koje ga obvezuje i odluka njegovog Upravnog odbora iz lipnja 2019. Umjesto potpisa, iz Fonda su kontinuirano dolazili zahtjevi Gradu, čas da im dostave završni račun za 2018. i bilance društva, čas plan podjele društva TEF, mišljenje revizora, elaborat o procjeni itd., čime su zapravo dovodili u pitanje Odluku Vlade o prihvaćanju projekta Batižele iz kolovoza 2018. i vladinu odluku iz svibnja 2019. o utvrđivanju usklađenih iznosa potraživanja RH i drugih, prema TEF-u, radi povećanja temeljnog kapitala tvrtke Batižele.
- Zašto se traže isprave o postupku koji je vođen 2018. i proveden u trgovačkom sudu, a u kojem je Fond kao vjerovnik imao mogućnost staviti prigovor i pobijati radnje u postupku vođenom temeljem odluka Vlade i uz sudjelovanje Ministarstva državne imovine, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva? Imaju li direktor Fonda i njegove stručne službe pravo preispitivati odluke Vlade i svog Upravnog odbora koji upravlja Fondom sukladno zakonu- čudi se Burić.
Inače, prostor TEF-a je, tvrdi gradonačelnik, uglavnom saniran, preostala je još samo jedna katranska jama s opasnim otpadom za čišćenje, a za to je predviđen trošak od oko milijun kuna. Drugi problem je odvoz preostale količine otpadne troske koja je službeno proglašena indiferentnim građevinskim materijalom i bit će iskorištena kao podloga u gradnji cesta, te za sanaciju aerodroma u Zemuniku. Veći dio troske je odvezen i s njom je saniran gradski deponij na Bikarcu, a korištena je i u gradnji ceste Vinjani Donji- Vinjani Gornji.