Kada su se prije desetak godina počeli organizirati pub kvizovi, ta je scena bila živahna samo u Zagrebu. U ostatku Hrvatske, međutim, tek u pokojem gradu. Jedan od rijetkih bio je Šibenik zahvaljujući grupi entuzijasta koji su prvi kviz organizirali u klubu Azimut i to u božićno-novogodišnjem ozračju, dva dana prije kraja 2013. godine. Tako je počelo, a ostalo je legenda!
Utorci u Azimutu, kada se kvizovi održavaju, postali su nezaobilazni događaji za sve ljubitelje znanja, ugodnog druženja i zabave, a mnogi šibenski kvizaši okušali su se i na velikim televizijskim kvizovima: Milijunašu i Potjeri, nerijetko i sa prilično dobrim uspjehom.
Osvojio 34.000 eura
Ono što je počelo pomalo spontano, preraslo je u tradicionalnu i dobro uhodnu manifestaciju, a iznjedrilo je i vrlo uspješno kviz natjecanje šibenskih srednjoškolaca koje je potom prešlo granice Šibenika i postalo velika Nacionalna kviz liga u kojoj je sudjelovalo 200 ekipa s oko tisuću srednjoškolaca iz cijele Hrvatske.
Iza svega toga stoji Kviz udruga Šibenik (KUŠ) koja je u godini kada obilježava 10 godina od svog prvog kviza dobila neočekivanu čestitku - Nagradu grada Šibenika, laskavo priznanje za promicanja kulture znanja i promociju Šibenika, kako stoji u obrazloženju.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća na tvrđavi Barone u povodu Dana grada, nagradu je u ime udruge preuzeo profesor geografije i povijesti Krešimir Škugor. To je, kaže tajnik Josip Pavić i sam strastveni kvizaš kojeg je šira javnost mogla zapamtiti po nastupu u Milijunašu početkom godine kada je otvorio predzadnje, 14. pitanje i ostvario dobitak od 34.000 eura, bio i red jer je, ističe, Škugor u organiziranju Nacionalne kviz lige odradio lavovski posao.
- Malo smo iznenađeni ovim priznanjem. Naravno, drago nam je, a nagrada je, vjerujemo, došla jer su prepoznati naši napori oko Nacionalne kviz lige srednjoškolaca koja je stvarno odjeknula u cijeloj državi. Počelo je lani u listopadu i održano je osam kola, da bi završnica bila u ožujku ove godine u Šibeniku u Kući umjetnosti Arsen kada je nastupilo 20 najboljih ekipa od ukupno 200 koliko ih je sudjelovalo iz svih škola diljem Hrvatske. Pripremili smo im bogat program tijekom ta tri dana koliko je trajalo finale i izlete i sve. Vrijeme je bilo idealno, toplo... Možete zamisliti kako su se osjećali ti mladi ljudi koji su došli tu na more, pogotovo maturanti. Sve smo prilagodili tim srednjoškolcima, pa tako i vrijeme završnice zbog maturanata prije negoli im počnu završni ispiti i matura.
Pitanja smo sastavili mi iz udruge, kao što to radimo i za sve naše kvizove. Bilo je tu pop kulture, ali smo pazili i da pratimo njihov nastavni kurikul. Moram reći da je lavovski dio tog posla napravio profesor Krešimir Škugor koji predaje u Medicinskoj školi. Velik dio posla obavili su i naš predsjednik Zoran Erak i još Dino Bartulović, Barislav Poparić i drugi članovi koji su sastavljali pitanja - kazuje Pavić, rođeni Splićanin i šibenski zet, po struci povjesničar zaposlen u Tvrđavi kulture Šibenik.
Mala zajednica
Kviz udruga Šibenik, dodaje, nešto je mlađa od svog prvog održanog kviza i ima oko 20 članova. No, taj je broj promjenjiv, pa u nekim godinama naraste i do 40, premda je ljubitelja kviza i redovitih “utorkaša” u Azimutu više od stotinu. Svi oni, ističe Pavić, međusobno se već dobro poznaju i postali su prava mala zajednica. Posljednjih godinu-dvije, međutim, na natjecanje dolaze i neka nova lica.
- Ljudi su shvatili da kviz nije to da puno znaš pa dođeš na kviz drugima pokazati koliko znaš. To nije cilj. Želimo da ljudi dođu, provedu ugodnu večer i zabave se. Dobro je nešto naučiti, ali ne moraš biti sveznalica. Važno je nešto doznati, zabaviti se i sudjelovati, a ako je netko voljan izdvojiti dodatno svoje vrijeme, može se učlaniti u udrugu i s nama raditi projekte - objašnjava Pavić.
Njegov angažman u KUŠ-u, kao uostalom i svih članova, potpuno je volonterski, a šibenski pub kvizovi za sve su otvoreni i besplatni što u Hrvatskoj danas i nije prevladavajuća praksa - ističe Pavić.
- Mi sve radimo volonterski. Nitko od nas nije za ovo ni centa dobio. Svi naši kvizovi su bespatni. Nema kotizacije, kako je to u većini slučajeva. Natjecatelji obično daju euro ili dva da se kupi nagrada ili ako su nešto morali unajmiti za održavanje kviza. Mi to ne radimo, a naši kvizovi su svi besplatni i na internetu. Toga više nema. Puno ljudi koji sastavljaju pitanja sada to imaju kao dodatni izvor prihoda.
Mi smo jedna od svega dvije ili tri kvizaške organizacije u Hrvatskoj čiji su kvizovi javno dostupni. Nakon što se odigraju, sva pitanja i odgovori objavljuju se na internetu i onda taj kviz bude kao kamenolom iz kojeg drugi uzimaju naša pitanja. Ima tu i nekorektnih situacija, ali mi ostajemo pri svom principu da je sve otvoreno i besplatno. To vrijedi za sve kvizove u Azimutu i za Nacionalnu ligu srednjoškolaca koja zapravo ni nema troškova, odnosno ne traži nova ulaganja.
Koriste se postojeći resursi škola: platno i projektor, a najvažnije je da netko od profesora preuzme odgovornost da koordinira učenike i da se negdje sastaju.
Pavić s ponosom naglašava kako su pitanja na šibenskim pub kvizovima specifična u odnosu na druge gradove. Naime, svako prati određena glazba, pa je uz točan odgovor na zadano pitanje važno pogoditi i izvođača.
- Kada smo u Šibeniku pokrenuli pub kviz bili smo među prvima u državi. U Zagrebu ih je tada bilo desetak, ali u drugim gradovima baš i ne. Ali, ovaj kviz vuče tradiciju još iz vremena kada se u Klubu Šibenčana u Zagrebu organizirao kviz i bio jedan od najstarijih u Hrvatskoj.
Popularnost pub kvizova bio je prije pet ili šest godina na vrhuncu, ali se kod nas to nastavilo i dalje. I u koroni, kada je sve bilo zatvoreno, radili smo on line kviz koji je cijela zemlja igrala. Igrao se preko zooma i bio je dosta opušten i zafrkantski, jer niste ljude mogli kontrolirati guglaju li pitanja.
Imamo i stranaca
Šibenski kvizaši prvi su i po tomu što su angažirali chatGPT da im sastavi jedan kviz. No, umjetna inteligencija ipak nije vrhunaravna, jer pitanja, priznaje Pavić kroz smijeh, i nisu bila tako dobra!
Koliko je natjecanje u znanju privlačno govori i podatak da u ekipama ravnopravno sjede i 18-godišnjaci i 70-godišnjaci.
- Ovog ljeta ispred Azimuta prošlo je oko 45 ekipa. Dolaze nam i ljudi iz Zadra, Trogira i Splita, a ima i stranaca, budući da su već godinama svi naši kvizovi i na engleskom jeziku. Kako smo na rivi vidljivi smo, a kada se sat vremena prije početka kviza upali projektor turisti koji prolaze mogu vidjeti o čemu je riječ. Svakog ljeta tako imamo jednu ili dvije ekipe stranaca, obično Nijemaca i Šveđana... - otkriva Pavić i napominje kako ih zbog toga podržava i Turistička zajednica Šibenika, jer je u tome prepoznala dodatan sadržaj koji se nudi gostima te promociju grada.
Desetu godišnjicu prvog održanog kviza u KUŠ-u će prigodno proslaviti krajem godine, najavljuje Pavić. U međuvremenu počinje nova klupska sezona, a ovih dana puno se radi i na završetku priprema druge Nacionalne kviz lige srednjoškolaca. Prijave su u tijeku, a do kraja mjeseca bit će održano i nulto natjecanje.
Zapravo natjecanja neće biti, već je to početno izdanje zamišljeno kao susret i međusobno upoznavanje svih prijavljenih, dok će se prvi “okršaj” u znanju dogoditi u studenom.
Završnica će opet biti u Šibeniku, a sudeći prema dosadašnjem zanimanju, ovogodišnja Nacionalna liga mogla bi biti još brojnija i bolja nego lani.
Priželjkuju to šibenski kvizaši koji će se, nesumnjivo, i ovaj put potruditi biti dobri domaćini najuspješnijim ekipama sa željom da mladi svoj boravak u Šibeniku i druženje s vršnjacima iz cijele Hrvatske dugo pamte.
