U subotu, 27. siječnja ponovo će se, šestu godinu zaredom, okupiti prvi dragovoljci s područja nekadašnje općine Šibenik, koji su se u siječnju 1991. godine odazvali prvoj mobilizaciji. Sastat će se na gradskom groblju Kvanj u 10 sati i položiti vijenac te zapaliti svijeće za poginule i preminule suborce. U 11 sati u crkvi sv. Ante na Šubićevcu bit će služena misa zadužnica, a nakon mise slijedi druženje u crkvenoj dvorani. Te povijesne 1991. godine, 23. siječnja, u primoštenskom hotelu "Marina lučica" i pirovačkom "Miranu" postrojilo se 540 prvih šibenskih dragovoljaca koji su tim činom bezuvjetno rekli "da" za obranu Hrvatske.
Bili su u pričuvnom sastavu MUP-a PU Šibenik i zbog aktualnog političkog stanja u tadašnjoj Jugoslaviji i neprijateljskog stava prema mladoj hrvatskoj državi i njezinom vodstvu, pozvani su u "stanje pripravnosti". Paško Erak, koji je 2013. godine bio jedan od inicijatora obilježavanja ovog, ali i drugih datuma prije samog napada na Šibenik, i danas jedan od koordinatora same organizacije susreta, kaže da je podsjećanje na datume i događaje koji su prethodili obrani, kako grada Šibenika i općine, tako i cijele Hrvatske, izuzetno važno.
– U tom trenutku dragovoljci i prvi hrvatski redarstvenici bili su jedina lojalna snaga mlade i formirane države Hrvatske. Poznato je da je teritorijalna obrana bila razoružana, a odnos u tadašnjoj policiji i vojsci nepovoljan za Hrvate. Iz redova tada postrojenih prvih dragovoljaca u Primoštenu i Pirovcu, kasnije je nastala 113. šibenska brigada HV-a, a dio dragovoljaca je pripojen MUP-u. Pripreme su to koje su prethodile herojskoj obrani Šibenika, što je bila prekretnica u Domovinskom ratu i bitka od strateškog značaja – kaže Erak.
Podsjeća da je prvo naoružanje, 540 pušaka, za općinu Šibenik stiglo u Mravnice 16. listopada 1990., te je podijeljeno po mjesnim odborima. Kroz prosinac te godine počeo se ustrojavati pričuvni sastav policije, a 9. siječnja 1991. godine vlasti SFRJ donijele su odluku o razoružanju pričuvnog sastava policije.
– Bila su to vrlo turbulentna i teška vremena kad se psihološkim pritiscima, prijetnjama i hapšenjima htjelo stvoriti uvjete za intervenciju JNA. Zbog takve situacije iz Primoštena i Pirovca bili smo raspoređeni na važne lokacije u gradu. Na primjer, u blizini vojarni kako bi ih, u slučaju da vojska krene, blokirali – govori Erak i dodaje da su 25. siječnja pušteni kućama jer je postignut dogovor i vojska – tada – nije intervenirala, ali se s ustrojavanjem pričuvnog sastava policije nastavilo. Krajem ožujka za područje Šibenika stiglo je još 240 pušaka, pa je tada – ako zatreba – bilo moguće angažirati oko 800 ljudi.
– To je bila okosnica budućih šibenskih vojnih i policijskih snaga i kad je došlo do razdvajanja, odnosno formiranja Zbora narodne garde, 30 posto ljudi ostalo je u policiji, a 70 posto u gardi koja je kasnije postala 113. brigada – podsjetio je Erak. Kako ovaj dio šibenske ratne povijesti ne bi bio zaboravljen, dragovoljci rade na prikupljanju dokumenata iz tog vremena i pripremaju monografiju u kojoj će biti i kronologija održavanja susreta prvih dragovoljaca od 2013. godine. Kad će ona ugledati svjetlo dana Erak za sada ne zna, no u zadnje vrijeme intenzivno rade na prikupljanju materijala.