„Žirje je mora cvit, Žirje je moj cili svit…“ To je početak refrena pjesme, kojom boduli s najudaljenijeg naseljenog otoka šibenskog arhipelaga tepaju svom rodnom školju. Brojne žirajske vale bile su im, vjerujemo, dodatno drage na vrhuncu pandemijske krize. Korona virus donio je Teutinom otoku dva paradoksa. Oba s pozitivnim predznakom. Krajem ožujka na (privremenoj) žirajskoj adresi bilo je barem triput više stanovnika nego što ih je inače u to doba godina. Oživjela su i dječja igrališta, dok su ostarjeli, stalni žitelji ćutili solidarnost, pomoć i razumijevanje sa svih strana. Istodobno, više je komunalnih radova na otoku u (post)pandemijskoj krizi nego u zadnjih pet godina!
- Nikad nismo bili tako brojni, dobro organizirani ni složni kao u doba korone. Priskočili su i naši vikendaši. U svemu sam sudjelovao i srcem i službeno – kazivao nam je Miljenko Jerkov, profesionalni žirajski vatrogasac, kojega smo zatekli u pristanišnoj luci Muna.
Možda bismo s Miljenkom, čiji je bliski rođak proslavljeni košarkaš Željko Jerkov, ćakulali i više da nas dobrovoljni vodič, gradski vijećnik i član MO Žirje Anton Dobra nije podsjetio da nas čeka obilazak brojnih žirajskih vala.
Žirjani su, za razliku od davnih vremena, kad su bili zbijeni u starom selu, u novije doba razbacani po brojnim i privlačnim valama (Koromašnja, Mikavica, Tratinska, Pečena, Stupica…). Otuda i akcija elektrifikacije zapadnog dijela otoka, koja ima i zanimljivu povijest. Idejni projekt je odradio žirajski Zadranin Ante Kale, kao član (utihlog) Savjeta za revitalizaciju otoka Žirja. Pisao je potom molbe svim šibenskim gradskim institucijama i komunalnim tvrtkama, a njegova su pisma stigla i do vrhova države, do premijera i bivše predsjednice. Štafetu je potom rado prihvatio već spomenuti Anton Dobra.
- Godinama smo čekali posao na elektrifikaciji. Struju će dobiti više od 100 kuća i 3 uvale, Pečena, Tratinska i Mikavica. Probili smo i 3 kilometra puta do Mikavice. S nadom da će sve biti gotovo do kraja godine – rekao nam je Dobra.
Usporedo na radovima na elektrifikaciji tri uvale na zapadnom dijelu Žirja traju i vodovodni radovi u Koromašnjoj, u kojoj je svoj mir našao proslavljeni ratnik Željko Baltić, a ljeti i svjetski priznati pijanist Maksim Mrvica.
- Polaganje vodovodnih cijevi u dužini oko 6oo metara je preduvjet za konačno rješavanje problem vodoopskrbe. Taj komunalni zahvat košta 800 tisuća kuna. Zato bih se i ovim putem zahvalio Gradu Šibeniku, posebice gospodi Željku Buriću i Danijelu Miletu za njihovo zalaganje za Žirje. Na način da su animirali sredstva Ministarstva regionalnog razvoja, koja čine više od pola investicije – opet će Dobra.
Radovi na Žirju bit će prisilno prekinuti sredinom lipnja. Vlasnike žirajskih apartmana i ugostiteljskih konoba nije napustila vjera da će turisti ovog ljeta stići na Žirje.
- Tijekom svibnja na otok je stigao samo jedan njemački bračni par.
Sad je, međutim, sve drugačije. U Tratinskoj, Pečenoj i Mikavici zna osvanuti i po desetak luksuznih jahti. Uvjereni smo da će strani gosti ovog ljeta upravo potražiti otoke kao što je Žirje – govorio nam je Nenad Miškić, stric na Atlantiku stradalog kapetana Miškića, koji s kćerkama vodi restoran „Julie“, a gdje smo guštali u hobotnici s kaparama i rižotu od liganja na žirajski način.
Statistika Šibenske turističke zajednice otkriva da se na Žirju (službeno) ostvari više od 10 tisuća noćenja. Mamac turistima je jamačno i tradicionalno Žirajsko ljeto, koje je minulih godina ugostilo i popularne Histrione, i Tedija Spalata, i raspjevane Skradinke…
- Ove godine ćemo teže do kulturne kune, jer su sve slavine gotovo presahnule. No, „Žirajsko ljeto“ će se, ipak, održati. Jamac za to su domaća klapa Žirje i brojni žirajski pjesnici. Među inim, planirali smo memorijalnu večer, posvećenu Roku Dobri, jednom od najboljih hrvatskih čakavskih pjesnika – najavio nam je prof. Jere Berak, jedan od čelnika AKU Žirje.