StoryEditor
Šibenik‘U iščekivanju urbanizma‘

Što je pokazala ‘disaster‘ šetnja Šibenikom? Arhitekti otkrili zapuštene zelene površine

Piše Marija Lončar
30. studenog 2020. - 13:24
 Nikša Stipaničev/Cropix

Gradovi na Jadranu pod posebnim su pritiskom investicijskog urbanizma i deregulacije zbog razvoja turizma i rasta cijena zemljišta i nekretnina u obalnom pojasu.

Posljedica toga je kriza stambenog prostora, devastacija obale i korupcija u jedinicama lokalne samouprave koje istiskuju građane i njihovo pravo na sudjelovanje u donošenju odluka o prostoru. Tako misle arhitekti i urbanisti okupljeni u neformalnoj inicijativi GradOdrasta, koji su u Šibeniku, predvođeni svojim domaćinom, arhitektom Darijom Crnogaćom i njegovim kolegama iz Društva arhitekata Šibenik – Soba, poveli građane u tzv. disaster šetnju gradom. Želja im je bila pokazati dijelove grada u kojima je devastacija prostora najočitija. Fokus je bio na zelenim površinama koje nisu sustavno osmišljene i planirane kao zelena infrastruktura grada, već su razjedinjene i u prostoru djeluju tek kao kakve "krpice zelenila".

Šetnja je počela ispred spomenika Draženu Petroviću, a ta je točka odabrana kao primjer planiranog prostora.
– To je planski uređeni dio grada. Ima jasne pješačke veze, ali ne postoji kontinuitet i jasnoća, odnosno cjelovit i povezani sustav pješačkih staza, koridora i zelenila. Željeli smo doći do zelenih površina koje su zapuštene ili nikad i nisu bile formirane kao javni parkovi. To je šuma na Baldekinu iznad Veleučilišta, odnosno nekadašnja prometnica u dužini od nekih tisuću metara koja je odavno zatvorena, ali koju građani koriste za šetnje, trening. Također i dio u Rokićima gdje je GUP-om određena zelena zona, ali je u privatnom vlasništvu. Vratili smo se kasnije opet na Baldekin, gdje smo u sklopu stambenog naselja uočili nekoliko zona koje su već formirane kao zelene površine, ali nisu uređene. Postoji i dobar primjer uređenja zelene površine, ali se za to brine jedan od stanara. Javne zelene površine koje su važne za sve ipak ne mogu ovisiti o pojedincima i njihovu entuzijazmu. One se trebaju promišljati cjelovito, a ne točkasto. Treba stvarati zelene koridore grada koji osiguravaju i biološku raznolikost te imaju kontinuitet prostora – zaključio je Crnogaća.

Nakon šetnje po Baldekinu i Rokićima, u Urbanom centru na Starom pazaru održan je i okrugli stol "Urbana divljina – mogućnosti upravljanja javnim gradskim prostorima", na kojem je, uz Crnogaću, sudjelovao i šibenski krajobrazni arhitekt Mate Rupić te inženjer šumarstva Vice Krnčević, dok je moderator bio Jere Kuzmanić iz inicijative GradOdrasta.

Izdvojeno

16. siječanj 2021 10:13