Rabljenu, pohabanu odjeću i obuću, krpe, deke, prekrivače i ostali stari tekstil građani Šibenika od sada lako mogu odvajati i bacati u posebne kontejnere razmještene po cijelom gradu.
Postavilo ih je gradsko komunalno poduzeće "Zeleni grad" na 18 lokacija, a dva takva kontejnera sada se nalaze i u Bilicama. No, ova je priča samo na prvi pogled zelena, a ono što bi trebalo svjedočiti o brizi za okoliš još uvijek ima puno pitanja i apsurda, naposljetku i bojazni da će svi ti troškovi pasti na leđa građana, pa umjesto da ih se potiče da odvajaju i stvaraju manje otpada, na kraju bi mogli biti "nagrađeni" višim računima za smeće.
'Sustav nije funkcionirao'
"Zeleni grad" počeo se baviti skupljanjem starog tekstila krajem prošle godine, nakon što je istekla koncesija tvrtki "Tekstil vlakno" iz Splitsko-dalmatinske županije. Ta je tvrtka u Šibeniku imala svoje kontejnere u kojima je prikupljala staru odjeću i poslije ju je, o svojem trošku, odvozila u skladište u Dicmu. No, kad im je istekla koncesija, nakon toga Grad Šibenik nije raspisao novu, nego je odlučio stvar uzeti u svoje ruke, kako je objasnio gradonačelnik Željko Burić prije nekoliko dana na sjednici Gradskog vijeća.
– Taj sustav nije funkcionirao, nije se ispunjavalo ono osnovno. Čekali smo da ugovor istekne i uzeli smo stvar u svoje ruke – rekao je Burić odgovarajući na upit Dalibora Peraka, vijećnika Loze, kojeg je zanimalo kakva je računica Grada u svemu tomu i tko ju je radio, te kolika je projekcija godišnjih troškova sadašnjeg prikupljanja i odvoza starog tekstila, kao i ono najvažnije – hoće li sve to opet platiti sami građani.
Na to pitanje Peraka je potaknula apsurdna situacija u kojoj se ovim potezom gradske uprave našao "Zeleni grad". Naime, na samom kraju prošle godine "Zeleni grad" je u Dicmo odvezao oko 3500 kilograma prikupljenog tekstilnog otpada i za njegovo preuzimanje morao je tvrtki "Tekstil vlakno" platiti 1,25 kuna po kilogramu. Uz troškove prijevoza, nova djelatnost koštala je tvrtku "Zeleni grad" i dodatnih 250.000 kuna, koliko je utrošeno za nabavu novih, posebnih kontejnera.
Istina, Grad Šibenik je još prije dvije godine zatražio od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinanciranje 50 posuda za prikupljanje otpadnog tekstila. Iz Fonda je na kraju stigao negativan odgovor, te je 18 spremnika postavljenih odnedavno po cijelom gradu platio "Zeleni grad".
– Čekali smo da ne bismo morali sami kupovati te spremnike, da ih pokušamo dobiti preko Fonda, ali stigao nam je odgovor da ih oni neće sufinancirati. Preko Fonda će s 85 posto biti sufinancirana nabava spremnika za papir i plastiku, koje svako kućanstvo treba imati, uz kantu za miješani komunalni otpad. Do sada smo kućanstvima u zamjenu za te kante dijelili plastične vrećice: plavu za papir i žutu za plastiku, ali sada će za to imati plavu i žutu kantu. Također, Fond je sufinancirao nabavu spremnika za odvojeni otpad za zelene otoke, kojih će, umjesto 25 kao do sada, u gradu biti 60 – kaže Novica Ljubičić, direktor "Zelenog grada".
U priči nema logike
Ipak, Ljubičić nije mogao objasniti apsurd oko novog troška s kojim je suočeno ovo komunalno poduzeće zbog prikupljanja starog tekstila. Takav je zakon, kaže. A zakon je nelogičan i u drugim dijelovima priče o recikliranju i razvrstavanju pa, primjerice, tona prikupljene, razvrstane plastike košta "Zeleni grad" gotovo tri puta više ako je preda ovlaštenim tvrtkama nego da je pomiješanu s ostalim otpadom iskrca na Bikarcu!
No, ako u ovoj priči nema logike gledano iz ekološke perspektive i one o klimatskim promjenama i održivom razvoju, koja bi valjda trebala biti i najvažnija, ima statističke i birokratske. Grad Šibenik je s manje od jedan posto razvrstanog otpada bio na dnu ljestvice u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, zbog čega je morao platiti i kaznu. Taj je postotak ubrzo podignut na gotovo sedam posto. A u tu je statistiku, među ostalim, ušao i tekstilni otpad, iako je "Zeleni grad", kako sada stoje stvari, zbog toga imao samo poslovnu štetu.
– Svaki put kada dovezemo bilo koji sortirani otpad koji prikupljamo evidentira se količina koju smo predali i to upisujemo u očevidnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – objasnio je Ljubičić.
Dodao je kako "Zeleni grad" planira uskoro raspisati javni poziv kako bi saznao može li prikupljeni stari tekstil odvoziti na neku drugu lokaciju i predati ga nekoj drugoj tvrtki ovlaštenoj za to, ako ne za nula kuna, a ono barem po nižoj cijeni od one koju je do sada plaćao.