Prometni prsten oko Prokljana, riječno-morskog jezera, i most na rječici Guduči. Stara zamisao, a nova inicijativa, koju zdušno podržavaju sva naselja na ušću Krke, a koja trenutačno spajaju samo "Prukljanski gušti" ili ljetna, sportska pripetavanja. Kao dio turističke razglednice toga kraja. Za ostvarenje cijelog projekta, osim prijeko potrebnog mosta na Guduči, nužno je izgraditi prometnicu od Skradina prema Raslini, asfaltirati cestu Bilice – stari most na Krki, te probiti put od Bilica, bolje rečeno zaseoka Piližote do Razora nadomak Šibenskoga mosta.
– Drago mi je što se oživljava stara zamisao, točnije barem dio idejnog projekta, što predviđa 70 kilometara obilaznih prometnica oko rijeke Krke. U tome sam prije dvanaest godina našao pravog sugovornika u zatonskom inženjeru Stipi Mrši, ali i u ondašnjem šibensko-kninskom županu Duji Stančiću, te u gradonačelnicima Šibenika, Vodica i Drniša. Imali smo nekoIiko ozbiljnih sastanaka. Ideja je išla do Roškog slapa, prelazila Krku, te se vraćala prema Bilicama. Kako je riječ o asfaltiranju bijelih putova, cijena projekta i nije bila visoka, iznosila je milijun kuna po kilometru. Ceste bi, nema sumnje, oživile taj kraj. Bile bi temelj za razvoj ruralnog turizma, skratile bi put od Vodica do Skradina. No, temelj svega je most na Guduči, koji bi bio ne samo svrsishodan, nego i svojevrsna atrakcija – kazivao nam je dr. Miljenko Bura, bivši pomoćnik ministra zdravstva i predsjednik Kluba Šibenčana u Zagrebu.
Procvala bi Raslina
Burina je obiteljska postojbina Raslina, koja je najgorljiviji zagovornik stare, ali, nema sumnje, korisne zamisli.
– Nama Raslinjanima most preko Guduče i povezanost sa Skradinom značila bi nevjerojatno puno. Prije svega, Raslina bi na taj način dobila izravnu vezu s autocestom i (ne)posredno s Nacionalnim parkom Krka. I ne samo to. Imali bismo još jednu poveznicu s Vodicama preko Gaćeleza, gdje već postoji bijeli put, koji je na nekim mjestima širok i osam metara. Bio bi to najbolji poticaj za daljnji razvoj turizma u našem mjestu, za djelatnost koja stalno raste. Nekad smo bili u turističkom zapećku, a lani smo ostvarili 15 tisuća noćenja ili 22 posto više nego prethodne godine, uz napomenu da Nijemci čine čak 54 posto naše klijentele. Valja, također, istaknuti da je ušće Guduče široko, te da je malo vjerojatno da bismo mostom ugrozili ekološke standarde, posebice ornitološki pejsaž – rekao nam je Ivan Rajić, nekad visoko pozicionirani SDP-ovac, a danas "samo" predsjednik Mjesnog odbora Raslina.
Planirana cesta Skradin – Raslina preko mosta na Guduči bila bi nešto duža od šest kilometara. Takvoj mogućnosti Skradinjani se raduju zbog dva važna razloga – prometnica bi se sjajno uklopila u sve realnije planove Turističke zone Prokljan, te bi istodobno malo naselje Prokljan riješila prometne (i ine) izolacije.
– Turizam i poljoprivreda jedina su šansa tog prostora, a dobra povezanost među mjestima uz Prokljan temelj je bilo kakvog napretka. Naša planirana turistička zona u potpunosti je usklađena sa Županijskim prostornim planom; s T-zonom, namijenjenom za hotelsko-turističke sadržaje, te R-zonom, planiranom za golf-terene i urbane vile. Cesta Skradin – Raslina s mostom na Guduči i vodovodna mreža temelj su plana. Zar je potrebno posebno obrazlagati koliko bi u našim turističkim planovima značila izravna prometna veza Vodice – Skradin!? Bez "kruženja" Šibenskim mostom, Lozovcem i zavojitim spuštanjem prema Krki. Dakako da ćemo u svim planovima posegnuti za strogim ekološkim kriterijima. No, već površna provjera u tom smislu govori nam da problema neće biti. Unaprijed se radujem i asfaltiranoj prometnici od Skradina do naselja Prokljan. Da Damjanići, Vlaići i Računice dobiju "pristojan" spoj s gradskim središtem – zračio je optimizmom Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.
Profitirao bi i Zaton
S druge strane Prokljana, u Bilicama, koje izlaze na (bočatu) vodu imaju u naseljima Stubalj i Vrulje, o svemu razmišljaju nešto drugačije. Zbog jasne namjere da se okrenu sve popularnijem cikloturizmu, kao da Biličani nešto manje mare za željene asfaltne putove.
– Na biličkoj strani Prokljana asfalt je stigao do zaseoka Vrulje, što znači da bi trebalo asfaltirati još oko četiri kilometara do mosta na Krki. Na tom su prostoru praktički dva bijela puta, od kojih ćemo jedan jamačno namijeniti planovima za razvoj cikloturizma. Baš kao što smo u dogovoru s Gradom Šibenikom planirali probijanje ceste od Bilica do Razora, nekad zaseoka blizu Šibenskog mosta, a riječ je o putu dugom samo 400 metara. Mi smo spremni odraditi svoj dio posla, na potezu je Šibenik. No, ustrajat ćemo na tome da ta cesta ne bude asfaltirana, iz istog razloga razvoja cikloturizma – jasan je Josip Čaleta Car, načelnik općine Bilice.
Bijeli ili asfaltni put, svejedno, zaokružio bi prsten oko Prokljana, te bi se preko Šibenskog mosta spustio prema Zatonu, koji bi u turističkim planovima, također, silno profitirao mostom preko Guduče i asfaltnom prometnicom Raslina – Skradin.
Gdje je u spomenutim planovima interes Šibenika kao županijskog središta? Povećani turistički tokovi ne bi, dakako, zaobišli ni Krešimirov grad. Šibenčani razmišljaju i o kraćem putu do Skradina. Asfaltnom prometnicom uz Prokljan, od Bilica do mosta na Krki, skratio bi se put do gradića na Krki za gotovo deset kilometara. Uz napomenu da spajanje planirane prometnice na most ne bi bilo tako jednostavno.