Lanjskog rujna Šibenik je „vrvio“ turistima i na svakom kantunu moglo se čuti strani jezik: od engleskog i njemačkog do japanskog. Ili kineskog. Restorani, kafići i drugi ugostiteljski objekti, suvenirnice, slastičarnice, trgovine i druge uslužne djelatnosti usko vezane uz turizam, za one koji su prešli stotine pa i tisuće kilometara da bi posjetili Šibenik, odmorili se u njemu i uživali u njegovim ljepotama, radili su „punom parom“.
I u listopadu, mjesecu u kojeg smo upravo ušli, turistički promet lani je porastao za dva posto u odnosu na onaj iz 2018. A godinu je, još jednu rekordnu, prema podacima eVisitora područje kojeg pokriva Turistička zajednica grada Šibenika, završilo s gotovo 1,4 milijuna noćenja domaćih i stranih turista te nešto manje od 325.000 dolazaka. I svi su bili uvjereni da će se trend rasta turističkog prometa nastaviti i slijedeće, dakle ove godine.
- S obzirom na to koliko smo dobru turističku sezonu imali lani, planirali smo i bili uvjereni da će ova biti još bolja. Nažalost, to se nije dogodilo i ako na kraju godine budemo imali 35 posto turističkog prometa u odnosu na prošlu godinu, bit će dobro. Zbog pandemije koronavirusa predsezone zapravo nije niti bilo i nakon nevjerice i očaja, dogodilo se u srpnju i kolovozu jedno iznenađenje do ushićenja. A onda je došlo do razočarenja jer smo i u drugoj polovici kolovoza i rujnu mogli napraviti puno više da nas nisu zatvorile pojedine zemlje i županiju stavljale na „crvene liste“. U tom je trenutku došlo do „stampeda“ gostiju koji su, kako ne bi morali u samoizolaciju po povratku u svoju zemlju, napuštali Šibenik i njegovu okolicu. Otkazivane su rezervacije i promet u rujnu pao je na dvadesetak posto lanjskog. Osobno sam razočaran, jer smo to možda mogli spriječiti, ali sad je gotovo, kaže direktor šibenske Turističke zajednice Dino Karađole.
Špica sezone i 'crvena lista'
Doduše, dodaje Karađole, da smo nakon prvog „vala“ korone u cijeloj zemlji bili spremni na još gori scenarij i govorilo se ako „uhvatimo“ 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa da ćemo biti zadovoljni. Ubrzo nakon što se situacija smirila, granice otvorile, pokrenuta je zajednička marketinška akcija TZ Županije, Grada Šibenika, susjednih Vodica, nacionalnih parkova "Krka" i "Kornati" i županijske JU "Priroda", kojom se promovirao šibenski kraj u nama najbližim europskim državama, što je polučilo rezultata.
- U cijeloj situaciji naša je sreća što smo auto destinacija, jer jug Dalmacije, posebno dubrovačko područje prošlo je daleko gore od nas. Kroz srpanj i kolovoz uspjeli smo ostvariti oko 50 posto lanjskog prometa, dok je nautika bila na čak 80 do 90 posto. Ljudi su odlazili na izolirana mjesta, u zaleđe ili na otoke, tako da su neki naši otoci poput Zlarina i Kaprija, u nekim periodima bili na lanjskoj razini. Kako je bilo za pretpostaviti, gosti su birali apartmane u manjim naseljima, auto kampove i kuće na osami, radije nego u hotele koji su u ovim okolnostima najgore prošli. Naš najveći hotelski kompleks Solaris, koji je postao najpoznatiji kongresni centar, u tom smislu je najteže pogođen. Veliki kongresi koji su se trebali održati u predsezoni prebačeni su za posezonu, a onda je i to sve otkazano. Održano je tek nekoliko malih, ali u poslovnom i financijskom smislu to je nenadoknadiv gubitak, govori Karađole.
Dodaje da su, uz hotele, najgore prošle i turističke agencije, turistički vodiči, prijevoznici na kopnu i moru te svi koji su organizirano radili na prihvatu i servisiranju turističkih grupa. Naglašava da će oni čija je egzistencija vezana za turizam, kad na kraju godine „podvuku crtu“, biti zadovoljni ako uspiju pokriti osnovne troškove i godinu zaključe bez velikih gubitaka. A najteže će biti onima koji su se odlučili kreditno zadužiti kako bi podigli kvalitetu smještaja ili išli u neku novu investiciju vjerujući da je „pred vratima“ nova uspješna turistička sezona koja sa sobom donosi zaradu.
Kreditno zaduženje
U nezavidnoj financijskoj situaciji zbog posljedica korona krize koja je ostavila dubok trag u turizmu našla se i sama Turistička zajednica koja je tek jedna karika u lancu.
- Naš plan i program za ovu godinu bio je prihod od deset milijuna kuna, u što su uključena i dva europska projekta, ali oni su tek pet posto sredstava u tom iznosu. Financijski gledano za nas je ovo trebala biti najbolja godina. Ali, nije. Ići ćemo na rebalans prihoda i rashoda i na kraju će to vjerojatno biti oko 3,5 milijuna kuna. Poslovanje naše Turističke zajednice ovisi najviše o Solarisu od kojeg dolazi čak 65 posto prihoda. Kako je taj hotelski kompleks doživio veliki „udarac“, otkazano je oko stotinu kongresa, radila su samo dva hotela i kamp, to se automatski odrazilo i na našu prihodovnu stranu. Pošto hoteli ne plaćaju paušal boravišne pristojbe kao privatni iznajmljivači, već boravišnu pristojbu po gostu, tu smo jako, jako puno izgubili. Da bismo mogli opstati morali smo se kreditno zadužiti. Inače, mi svake godine za pripremu sezone uzimamo revolving kredit. Ove godine podigli smo 300.000 kuna koje smo potrošili za redovno poslovanje i marketing, ali smo zbog nedostatka sredstava morali uzeti i zadužnicu od još 300.000 kuna za „preživljavanje“, reče Karađole.
Uz 11 stalno zaposlenih u Turističkoj zajednici i Turističko informativnom centru (TIC), prijašnjih godina zapošljavali su i šest do sedam sezonskih radnika. Ove godine, zbog besparice, zaposlili su u sezoni samo jednu osobu koja je radila u uredu u Žaboriću.
- Situacija nije bajna, ali ne gledamo sve tako crno i vjerujem da će slijedeća godina biti „normalna“, te da ćemo dogodine u ovo vrijeme pričati drugačiju i vedriju priču od ove, na kraju će Karađole.