Magdalena Martinović i Sebastijan Ćato, dogodine maturanti, dvoje su od ukupno dvanaestero učenika Srednje strukovne škole u Šibeniku koji su nedavno boravili na dvotjednoj stručnoj praksi u specijaliziranom Vitalis centru u njemačkom gradu Schkeuditzu nadomak Leipziga. U pratnji su bili profesori Pero Grgić i Nikica Mihaljević.
Njihova škola uključena je u europski projekt Erasmus plus za stručno usavršavanje srednjoškolaca. Tako su i oni proveli 15 nezaboravnih dana u društvu s 200-tinjak vršnjaka iz Europske unije i zemalja koje nisu u članstvu, no sudjeluju u Erasmusu te su se družili i s kolegama iz Srbije i Sjeverne Makedonije.
Posao kozmetičarke
Magdalena će dogodine završiti za kozmetičarku nakon četverogodišnjeg programa za to zanimanje, a osim nje, u Njemačkoj je bilo još petero kolega. Drugi dio grupe sačinjavali su agroturistički tehničari, također šestero učenika, koje je za ovu prigodu predstavljao Sebastijan.
- Svakom preporučujem ovako dobro iskustvo - kaže Magdalena. Osim što smo naučili nove stvari vezane za struku, puno smo se družili s vršnjacima iz drugih zemalja i saznali kako žive. Najzanimljiviji su doživljaji temperamentnih Španjolaca, nasmijala se, a u pogledu struke stekla je dojam da je šibenski, odnosno hrvatski program obrazovanja čak i jači od njemačkog, barem onog koji su upoznali u Vitalis centru.
- Kad kažem jači, mislim da je sveobuhvatniji. Kod njih se kozmetička struka uči u sklopu frizerskog praktikuma, a ne samostalno kao kod nas. Kozmetika kod nas obuhvaća šire područje tretmana, a u Njemačkoj su više usredotočeni na masaže lica. U tom pogledu naučili smo neke druge metode - objašnjava Magdalena Martinović.
Sebastijan je bio oduševljen velikim, lijepo uređenim zelenim površinama, naročito u Dresdenu, pored Berlina i Leipziga još jednom gradu u blizini koji su posjetili u sklopu programa stručnog usavršavanja, službeno nazvanog Ljepota i agroturizam SSŠŠ.
- Praksu sam imao u velikom vrtnom centru Blumeland engler. Imaju puno vrsta sadnica ukrasnih biljaka i velike površine pod staklenicima, a prostor također iznajmljuju za vjenčanja. To obilje cvijeća najbolja je dekoracija za takve prigode - kaže Sebastijan.
On je svojim zapaženim radovima sudjelovao na županijskoj smotri učeničkih zadruga, a zajedno s kolegicom Lucijom Došen i mentoricom Marijanom Nikolić na jesen će u Vinkovce, na državnu smotru. Predstavit će se dekoracijama od prešanog cvijeća, a njihova školska zadruga zove se Ruke. Proizvode vlastito maslinovo ulje, uče pripravljati macerate, sapune, čajeve i kreme, i to prodaju kada sudjeluju u humanitarnim akcijama.
Idemo na fakultet
Naši mladi sugovornici nasmijali su se kada smo ih upitali jesu li nakon 15-dnevnog boravka i učenja u Njemačkoj još više zavoljeli svoju zemlju. Pitanje je ciljalo na probleme s demografijom, iseljavanjem mladih i manjkom obrtničkog kadra kakav Nijemci nemaju.
- Vidi se na prvi pogled da je kod nas sve opuštenije i polaganije za razliku od Njemačke. Kada bismo izišli u grad za vrijeme slobodnih popodneva, na kavi smo ostajali sat, pa i dva, za razliku od većine gostiju kojima je posjećivanje kafića bilo jedino kratkotrajni predah - rekla je Magdalena.
Svi njihovi plusevi i lajkovi zasad, na kraju trećeg razreda srednje škole, idu Hrvatskoj. S time da se oboje žele fakultetski školovati. O Sebastijanu, budućem biologu, toplo se nada, nedavno se u cijeloj zemlji pročulo kao o našem najmlađem znanstveniku, s dva znanstvena rada. Istražujući biljke koje su mu velika ljubav, otkrio je nekoliko kukaca koji u nas dosad nisu bili zamijećeni i započeo surađivati sa znanstvenicima na zagrebačkom PMF-u. A Magdalena žarko želi studirati fotografiju…
Prof. Pero Grgić, voditelj europskog programa Erasmus plus u njihovoj školi kaže da zemlje koje su dosad posjetili nemaju problema s odljevom mladih kao Hrvatska. Prvo stručno usavršavanje u okviru samostalnog projekta Erasmus plus imali su lani u Dublinu, u Irskoj, i te prakse imaju jako dobar odjek kod učenika i roditelja. Uvijek je dobro upoznati se s novim metodama rada i zarana steći međunarodno iskustvo, a s obzirom na to da smo u Europi, nastavlja Grgić, nije dovoljno da učenik jedino dobije svjedodžbu, što je vidljivo na primjeru strukovnog školovanja u Njemačkoj.
Školovanje u poduzećima
Oni razvijaju sustav dodatnog usavršavanja unutar struke, školuju se također u poduzećima, za što se izdaju certifikati kakve su dobili i naši učenici. Sama svjedodžba ne govori o posebnim vještinama koje je učenik uspio savladati, a poslodavcu mogu biti važne i zato će škola ustrajati na sudjelovanju u projektu Erasmus plus. Certifikati vrijede i u Hrvatskoj, a praksu obavljenu na tim usavršavanjima učenici ne trebaju ponavljati.
- Naš sustav strukovnog obrazovanja nije loš, a ja očekujem da ćemo ubuduće sklopiti još bolju suradnju preko projekata namijenjenih upravo učenicima koji žele ostati u svojoj struci i usavršavati se - zaključio je Pero Grgić.
Besplatno stručno usavršavanje
Projektni tim Srednje strukovne škole na čelu s prof. Grgićem izrađuje cijeli plan stručnog usavršavanja, u cijelosti besplatnog za učenike. Smještaj, hrana i džeparac osigurani su iz sredstava projekta u kojemu sudjeluje najviše 15 učenika, izabranih po kriteriju uspjeha u učenju.
Projekt proveden u Njemačkoj koštao je točno 29.028 eura, a ove godine odobren im je novi, za stručnu praksu u Sjevernoj Makedoniji s budžetom od 38.188 eura. Ići će grupa učenika od devetero kozmetičara i šestero pedikera, a u sljedeći projekt, opet u Njemačkoj, uključit će stolare koji su u nas deficitarno zanimanje.