StoryEditorOCM
Šibeniku povodu Dana grada

Željko Burić: Za pola godine znat ćemo investitora na TEF-u i s time je projekt Batižele za mene gotov

Piše Branimir Periša
7. listopada 2022. - 08:20

Razgovor sa šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem u povodu Dana grada započeli smo s pojedinošću na koju smo možda zaboravili, no do punog izražaja dolazi ovih dana, kada je cijela zemlja svakodnevno u vijestima TV kuća upravo bombardirana zagrebačkim otpadom, ZG vrećicama i mukotrpnim provođenjem sustava odlaganja smeća, kolokvijalno rečeno.

Šibenik je to veliko komunalno pitanje, naime, ostavio iza sebe prije nekoliko godina i može se pohvaliti s time da je prvi naš grad koji je pokrenuo i otvorio Centar za gospodarenje otpadom koji je od Bikarca, deponija smeća u najvulgarnijem značenju, napravio neprepoznatljivo mjesto, na uzor svima, pa i metropoli. U ovoj godini, s uspostavom gradskog javnog prijevoza početkom rujna nakon 10 godina završeni su svi temeljni komunalni projekti kao temelj daljnjeg razvoja, pa kako se dakle, gradonačelnik grada koji grabi naprijed, osjeća slušajući o zagrebačkim problemima s otpadom?

Dobio satisfakciju

- Priznajem, satisfakcija mi je kada netko iz medija iznese tu činjenicu. Javnost je kompletno zatrpana spektakularnim vijestima o zbrinjavanju smeća u Zagrebu, no jedan razmjerno maleni grad na Jadranu taj sustav je doveo do kraja, u pravom obujmu i obliku.

Temelj cijelog sustava je plati što manje tako da odlažeš što manje komunalnog otpada ili kućnog smeća. To smo riješili sustavom podzemnih kontejnera i uskoro ćemo postaviti još deset, osim postojećih 40. Zelenih otoka imamo na svakom koraku, jedino nam nedostaju reciklažna dvorišta, no samo zato što Grad u svome vlasništvu nema terene odgovarajuće veličine na određenim mjestima.

Planski treba odrediti gdje ćemo naposljetku smjestiti reciklažna dvorišta i to dolazi na red. Transformacija Bikarca u suvremeno odlagalište, u čiju je sanaciju ulagao isključivo Grad Šibenik koji mu je i vlasnik, premda je Bikarac u međuvremenu postao županijskim centrom za gospodarenje otpadom, omogućilo je da se zatvore sva odlagališta na području županije i da se sav otpad sustavno obrađuje na Bikarcu.

Idemo i korak dalje: mislim da smo prvi u Hrvatskoj koji su u ozbiljnim pregovorima da se pored Bikarca izgradi prva energana na produkt obrade smeća. To su tzv. energetske kocke od indiferentne, neškodljive mase čijim bi se spaljivanjem dobivala energija. U svakom slučaju, na ponos mi je što taj segment komunalnih poslova kod nas dobro i uhodano funkcionira.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Ipak, ostaje problem s dijelom građana koji nikako ne žele plaćati odvoz smeća?

- To je stvar našeg karaktera. Da identificiramo neke od tih sugrađana, prošli su naši komunalni redari i kopanje po vrećama smeća odbačenim tamo gdje im nije mjesto ne bi li pronašli na koga su naslovljeni računi, no pokazalo se da takva identifikacija nije dovoljna kao dokaz na sudu. Moramo biti čvrsti i staloženi da takvima dođemo u kraj i očekujemo da će to riješiti sustav videonadzora, jer bez takvih materijalnih dokaza nema ni utvrđenje krivnje za počinjeni prekršaj.

Sustav provodimo zajedno s MUP-om, te će snimke biti od koristi komunalcima u njihovoj kontrolnoj sobi, a i policiji. Bili smo kritizirani da uvodimo svemoć nekakvog Big Brothera, no to će jedino povećati opću razinu sigurnosti na našem području. Ono na što sam posebno ponosan i stižu nam za to priznanja su leteći odredi Zelenog grada koji u određenom ritmu obilaze grad i skupljaju sav taj nekulturno odložen otpad. Na kraju to plaćaju Zeleni grad i gradski parking, no korist je čist i organiziran grad. To će potrajati, trebamo biti uporni. Stvar je dosta složena i financijski zahtjevna. Neki drugi nisu puno kulturniji od nas, ali je sustav kod njih davno ustanovljen a mi trebamo biti strpljivi i uporni. Doći ćemo do toga.

Problem iz Podsolarskog

Mjesecima raskopani grad dok se provodila Aglomeracija Šibenik građani su gotovo zaboravili. I to je završeno, doduše, ostao je nažalost neugodan vonj iz Podsolarskog?

- Građani su te radove primili kao nešto nakon čega će svima biti bolje. To je rezultat naših razgovora s ljudima i dobre komunikacije, tako da su na kraju to u jednoj medijskoj anketi Šibenčani proglasili najznačajnijim komunalnim projektom uza sustav odlaganja otada. I jest tako, imamo ne samo desetke kilometara novih podzemnih instalacija odvodnje i vodoopskrbe, nego i obnovljenu uličnu infrastrukturu, a završili smo radove šest mjeseci prije roka i potrošili 20 milijuna kuna manje. Gradska uprava aglomeraciju je pratila i svojim proračunom da bi se sve uredilo kako treba i popravili urbani standardi komunalne opreme.

Ne zaboravimo da smo samo u Brodarici zatvorili tisuće septičkih jama, a od zagađenja je zaštićeno i Morinje, poznato po ljekovitom blatu. U gradskim planovima to je i mjesto budućeg lječilišta s 400 kreveta. Prije Aglomeracije koju smo proveli kao jedan od prvih gradova u zemlji, bez ikakve pompe, riješili smo Ražine s priključkom na kolektor, jedino što se projekt nije tako nazivao.

Što se tiče neugodnog mirisa u zoni Podsolarskog, dijelu Brodarice, a osjeća se i drugim dijelovima grada ovisno o smjeru i jačini vjetra, u pravu su svi oni koji zbog toga negoduju. Ono što je najgore i zbog čega sam deprimiran i zapitan gdje je odgovornost sudova, jest da grad ima na raspolaganju novac osiguran iz europskog fonda da se centralni kolektor u Podsolarskom nadogradi, no to je zapelo na javnoj nabavi, što smo dužni poštovati, a kasnije se rasteglo na sudovima i traje već godinama. Uistinu, nažalost, nemam odgovora na to pitanje, budući da je potpuno izvan našeg utjecaja.

U svakom slučaju, naša je temeljna orijentacija na sređivanju komunalne infrastrukture kao temelja za daljnju nadogradnju. Kanalizacija, voda, odlaganje otpada i gospodarenje, te treći segment, promet.

Nakon čvora Rokići, nastavljaju se projekti čvorova Njivice i Mandalina, a i spoj zone Podi s autocestom rješava ono što je bila utopija do prije 10 godina. Govorili smo da imamo jednu jedinu prometnicu, Radićevu ulicu, no sada imamo četiri paralelne prometnice i primijetilo se da prošloga ljeta nije bilo prometnih zastoja. I, naposljetku, četvrti je segment komunalne infrastrukture javni autobusni prijevoz.

Ipak jeftiniji prijevoz

Kakvi su odjeci nakon mjesec dana otkako je u prometu? Oporba vas je dobro iskritizirala: te autobusi nisu električni, niti su besplatni, kako ste obećavali? S druge strane, dizajnersko rješenje Ante Filipovića Grčića totema s voznim redom linija dobilo je svjetsku nagradu.

- Povratne informacije s terena, od građana izuzetno su dobre. Mi smo maksimalno uvažili primjedbe s terena i prilagodili satnice nekih linija. Za prvih 20 dana prevezeno je više od 60 tisuća putnika.

Autobusi su puni, koriste se, jedino još nismo naučili da se može presjedati na putu do odredišta. Prema tome, ne idu linije svaki sat, nego autobusi u tolikom razmaku polaze iz svojih baznih punktova. Još nešto - a sada govorim kao prosječni građanin, ti su autobusi dio našeg urbanog identiteta i svjedoče da smo ozbiljna urbana cjelina. U boji su našeg grada, a i činjenica da građani prvi put s komunalnom linijom putuju gradom, a i u obližnja naselja, puno znači. Svjesni smo da tu još ima puno rupa, no u konačnici trebaju biti 24 autobusa da bismo prema planu pokrili cijelo gradsko područje. To je proces koji će trajati nekoliko godina.

U pogledu električnih autobusa, tehnička rješenja za potpuno električna vozila još uvijek nisu postignuta da bi bili adekvatna zamjena za klasične autobuse. Velik je posao bio ustrojiti vlastiti prijevoz i bio bi besplatan da nije izbio rat u Ukrajini, a cijene goriva podivljale. Poskupjeli su i drugi troškovi te sada gradski javni prijevoz košta 18 milijuna kuna, te smo tih 8 milijuna trebali namaknuti na tržištu. Kada sam govorio da prijevoz može biti besplatan, naše su se projekcije odnosile na troškove od 6,7, najviše 10 milijuna kuna, koliko je iznosila i subvencija ATP-u.

Ja nisam odustao od toga da se Šibenčani jednoga dana besplatno voze, a uzmete li u obzir da je ATP poskupio usluge, tada je naš komunalni prijevoz 50 posto jeftiniji. I inače, u svim gradovima komunalni prijevoz je odnedavno 30-40 posto skuplji, osim kod nas. A ukoliko se dan poznaje po nagrađenim totemima, onda se gradskom prijevozu smiješi dobra budućnost.

Čestitke Anti Filipoviću Grčiću, i svima koji su ustrojili naš javni prijevoz u sastavu Gradskog parkinga. Sve to je šibenska pamet, ne računajući studiju, koju je izradila verificirana tvrtka u tome području. Uostalom, mi smo Šibenčani stekli visoke kriterije, pa nas nagrade ne iznenađuju. Nagrađena je Poljana, centar Trokut također, a Javna ustanova Tvrđava kulture dobitnik je europske nagrade za najbolju tvrtku u upravljanju objektima kulturnoga nasljeđa obnovljenim europskim novcem. To nije mala stvar, s obzirom na činjenicu da Europu čine zemlje s bogatim kulturnim nasljeđem i neusporedivo više stručnog kadra od nas.

Plaće ispod prosjeka

Po dinamici razvoja druge sredine mogu se ugledati u nas, no službeni je, svježi podatak da su šibenske plaće ispod državnoga prosjeka. Kako to komentirate?

- Ne mogu vam dati dobar odgovor na to, no uvjeren sam da je riječ o odnosu ponude i potražnje na tržištu radne snage.

Dok nije došlo do manjka radne snage, plaće su u ugostiteljstvu bile niske, primjerice. Teško je, međutim, taj podatak izdvojiti iz konteksta županije, gdje je jedan dobar dio unutar potpomognutih područja. Osim segmenta turizma koji bilježi nezamislive brojke prije 10 godina, imamo u Šibeniku dobru gospodarsku situaciju. Impol TLM priprema najveću novu ljevaonicu, najveći privatni projekt od strateškog značenja za državu. Ni to ne bi bilo moguće da nemamo zaokružen sustav odvodnje, a izvrsne rezultate bilježi i Iskra brodogradilište.

Oporavlja se i Vinarija, a na Podima su isključivo proizvođači, što nije slučaj nigdje u Dalmaciji. Do jučer je to bila jedina industrijska zona priključena spojena na sustav pročišćavanja. U pripremi je plinofikacija Poda, a u planu je velika investicija iz oblasti zelenih tehnologija, no o tom potom. Izgrađujući svoj komunalni sustav i industrijsku zonu Šibenik je na kraju poentirao koristeći dvije trećine europskih sredstava ili - ako ne to, kako voli reći moj zamjenik Danijel Mileta, tada je to 1 na 1: na jednu našu, ide kuna iz resornog ministarstva. To je tako kada se zna što se hoće. I dakako, nadam se da ću doživjeti da šetnica ne završava na Banju, pored promjena koje će obuhvatiti izgradnju nove bolnice i ostaloga u sljedećim godinama iz projekta zdravstveno komunalnog centra na čistini između Šibenika, Zablaća i Brodarice. Ja već zamišljam kako svitli novi grad na Batiželama, u okviru projekta na zemljištu bivšega TEF-a.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Zamišljate to na mjestu gradonačelnika, ili danas sutra, kao građanin kada se povučete iz politike?

- Nismo vi i ja daleko po godinama i nadam se da ćemo se naći na kavi i prisjetiti se ovoga razgovora (smijeh). Ovih dana imali smo ozbiljan razgovor vođen na videosastanku sa svim konzultantima.

Do kraja godine pripremamo obvezujući natječaj koji će u prvom kvartalu 2023. konačno dovesti investitora i možemo reći da je projekt Batižele gotov. Dalje je stvar investitora; to je 22 godine bio blokiran prostor, njegovo oslobađanje koštalo je Grad nula kuna, uostalom, jednako koliko i razrješenje dubioza s Obonjanom... Na to se zaboravlja i dobro je da je tako. Znači da idemo dalje, bez tereta starog!

Studentski dom veći od zadarskoga

Nadam se da će i moji nasljednici nastaviti sa svetom misijom da Šibenik dobije svoje sveučilište, unatoč svim demografskim problemima. Radni naziv smo mu dali, zvalo bi se po Faustu Vrančiću, no dug je i mukotrpan put do toga. Treba osigurati ne samo prostorne, nego i kadrovske uvjete i studijske programe da se dobije okvir sveučilišta, no mi smo na tome putu. Gradska uprava izdvaja pola milijuna kuna iz proračuna za školovanje doktora znanosti, na području nekadašnje vojarne Ante Jonića nastat će studentski kampus, a uskoro otvaramo najsuvremeniji studentski dom u zemlji na Biocima. Ovih dana premijer Plenković otvorio je u starom sveučilišnom gradu Zadru studentski dom s 220 kreveta, a naš će biti za 100 kreveta veći - kazao je Željko Burić.

20. studeni 2022 22:02