Lani je pokrenut projekt Novi europski Bauhaus, po uzoru na istoimeni proslavljeni arhitektonsko-urbanistički i umjetnički pravac prožet humanizmom nastao u Njemačkoj između dva rata.
Za suvremenu inačicu Bauhausa do kraja ove godine bit će ukupno izdvojeno 85 milijuna eura iz raznih europskih fondova, informacija je iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Novi europski Bauhaus, definiran kao ekološki, gospodarski i kulturni projekt počiva na tri temeljne vrijednosti. To su održivost, estetika i uključivanje, s ciljem da se zajedničkim naporima postignu vizije Europskog zelenog plana kako bi EU postala moderno, resursima učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
Prošli tjedan je u županijskome ABC centru u Ražinama održana Konferencija “Novi europski Bauhaus u Jadranskoj Hrvatskoj” na kojoj je sudjelovao i Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika.
Iznio je i argumentirao tezu da Grad Šibenik u svojim projektima barem devet zadnjih godina slijedi načela Novog Europskog Bauhausa koji tada nije ni postojao pod tim nazivom. Gradska uprava i sama je uvela te standarde opredjeljujući se za “estetiku, održivost i uključivanje”.
- Nasmiješili smo se upoznajući se s načelima Novog europskog Bauhausa, jer smo u njima prepoznali sve što prema vlastitim uvjerenjima primjenjujemo u Šibeniku već godinama. Ocijenili smo da je to najispravniji način rada na provođenju javnih projekata. Doduše, stoji i ona da je ljepota u oku promatrača, te se o estetici uvijek dade raspravljati - ističe Mileta dodajući kako bi održivost uvijek trebala biti važna jer nismo sami na planetu niti samo za danas, nego nešto treba ostaviti i nadolazećim generacijama.
Nema povratka kada se prostor maksimalno urbanizira te iskoristi na loš način, a da bi se to izbjeglo, uključivost je treći segment načela Novog Bauhausa. Znači da bi svi elementi društva trebali biti uključeni u planiranje prostora, da iskažu shvaćanja i želje, a da jedinice lokalne i regionalne samouprave, kao donositelji planova, prije nego što stave “točku na i” sa svim zainteresiranima dobro rasprave o namjerama već na samom početku, od ideje da nekome prostoru dadu novu, ili izmijene postojeću namjenu.
Ankete sa Šibenčanima
To je daleko bolje nego da planovi dođu gotovi, smatra Mileta. Na tragu postavki Novoga Bauhausa Grad Šibenik je postupio u vezi s projektom Batižele, bivšim prostorom TEF-a i uključio javnost prilikom planiranja izrade urbanističkog rješenja, koje je za Grad Šibenik izradila međunarodna konzultantska tvrtka ARUP:
- O toj temi imali smo posebnu sjednicu i kada su izabrani predstavnici građana potvrdili predloženo, krenuli smo dalje. “Lijepo, održivo i uključeno” primijenili smo i prilikom projektiranja preuređenja Poljane, podsjeća Mileta. Poljana dobiva priznanja i nagrade struke, arhitekata i urbanista što znači da je središnji gradski trg uspješno vraćen građanima kao šetalište i mjesto sastajanja. Riješen je i parking kao jedan od najvećih problema Staroga grada.
- Dosta smo anketa proveli sa Šibenčanima prije građevinskog zahvata na Poljani. O problemima koji tište staru gradsku jezgru odgovarali su navodeći gotovo doslovce: “Parking, parking i parking!” Na temelju toga smo projektirali maksimum od tri podzemne etaže - kaže Danijel Mileta.
Unatoč svim manje ili više očekivanim primjedbama na konačnu izvedbu Poljane u novom vremenu što prati ama baš svaki projekt, Mileta svakom predlaže neka se prisjeti Poljane kada nije bila preuređena nego zatrpana automobilima.
- Sada je to trg koji živi, na kojem se ljudi druže i sastaju u svako doba dana. Gradska uprava, nastavlja, također provodi projekt Centra za mlade u bivšoj vojarni Bribirskih knezova, pri čemu su od početka planiranja uključene brojne udruge civilnoga društva sa svojim htijenjima, prijedlozima i potrebama. Održavaju se i radionice na kojima želimo ‘prosijati’ i definirati način upravljanja Centrom kada bude završen i opremljen primamljivim, sportskim i društvenim sadržajima za mlade poput penjačke stijene, poligona za skejting, prostorija za druženje, kafića, koncertnog prostora itd. Sve to znači da Grad Šibenik u svojim projektima otprije provodi smjernice i politike Novog europskog Bauhausa.
Teško je ne primijetiti razmjerno slab odaziv na službene pozive za javne rasprave s jedne, te požare na društvenim mrežama koje pregaraju od zapjenjenih diskusija bez argumenata ili su argumenti đon, s druge strane. Zamolili smo Miletu da komentira tu pojavu.
- Jest, događa se da imamo slab odaziv “zainteresirane javnosti”, a oni koji pristupe ne predstavljaju veći društveni segment, nego su predstavnici užih ili uskih skupina. Zato se događa da, budući da nemamo reprezentativne predstavnike, nego pojedince, da implementirana planska izmjena u plan ne odražava stav većine građana. I tu je, veli Mileta, teško balansirati: s jedne strane, tko je kriv onima koji se nisu odazvali na diskusiju, a s druge strane, nije dobro ni kada su zastupljeni jedino interesi uže grupe građana.
Uključivanje javnosti
Svjež primjer je navodi, izrada Strategije sportske infrastrukture Grada Šibenika, kada se nakon savjetovanja pokazalo da najviše primjedbi, želja i potreba dolazi od predstavnika sporta koji statistički nije niti među prvih pet po vježbačima. Ne znajući to, reklo bi se da taj sport okuplja najviše djece i mladih, no stvar je jedino u tome da je imao najviše glasnih zastupnika.
- Nemam formulu kako to izbjeći - kaže Mileta, međutim ukoliko je javnost od početka uključena u sve korake izrade nekog projekta, od ideje do realizacije, onda je moguće dobiti najviše vjerodostojnu informaciju. I to je također smisao Novog europskog Bauhausa, kao i Europskog zelenog plana, što su usporedne aktivnosti.
Pri tome je Grad Šibenik u mogućnosti dobiti novčanu potporu iz EU fondova na temelju Akcijskoga plana energetski održivoga razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Šibenik, ili skraćeno SECAP. Tako ćemo izgraditi Centar za borbu protiv klimatskih promjena – zapravo novi Vatrogasni dom – a tim aktivnostima pripada i čitav niz projekata energetske obnove zgrada javne namjene, poput vrtića, škola, sportskih dvorana. Neke su već obnovljene, za druge očekujemo odobrenje novca, a zadnji takav projekt je energetska obnova škole Petra Krešimira IV. Tu se također podiže zeleni element, budući da je cilj na uštedi energenata što je dio istog koncepta Novoga Bauhausa. Na tim principima i većinski europskim novcem obnovili smo školu Jurja Šižgorića, dječje vrtiće Vidici, Šibenski tići i Građa, zatim SD Baldekin i sportski objekt Miminac. S jedne strane bili smo sufinancirani sa 60 posto troškova, a druga stavka uštede su računi za grijanje, hlađenje i javnu rasvjetu koji su drastično pali - kaže Mileta.
Nažalost, dodaje, Grad u svome ili državnom vlasništvu ima razmjerno malo zelenih površina koje sve treba sačuvati kao zeleni pojas. Tu je jedino moguće djelovati proaktivno, kao što ćemo učiniti s kultiviranjem zapuštenog, u šikaru preraslog zelenog pojasa na području “Rasadnika” te osigurati da građani svoje aktivnosti tamo provode u još ugodnijem ambijentu - kaže Mileta. I završava s napomenom da na je drugom kraju grada, u park šumi Šubićevac kojom ne upravlja Grad, nego županijska JU Priroda, gradska uprava svejedno uložila u mekanu, gumiranu podlogu trim staze poštujući prirodni ambijent.
Gradski prijevoz
Spontano, logično i promišljeno koristimo načela Novog europskog Bauhausa i prilikom nabavke autobusa za gradski javni prijevoz, premda to nismo tako nazvali u početku razrade projekta, kaže Danijel Mileta.
U pogledu pogonskog energenta tih autobusa, definitivno su električna vozila budućnost, no glavni njihov problem je što nitko nije uspio riješiti infrastrukturu za punjenje baterija, kazao je osvrćući se na primjedbe oporbe i dijela javnosti da šibenski autobusi ne prate suvremene tehnološke trendove, nego rade na dizelske motore.
- Problem je s ograničenjima postojeće elektrodistribucijske mreže HEP-a, odgovara Mileta. Nije naime, moguće tek tako i bilo gdje postaviti nove trafostanice s velikim brojem priključaka. Više nije izazovno proizvesti električno vozilo, izazovno je postaviti infrastrukturu za punjenje i tu će se lomiti koplja, uvjeren je sugovornik.
Dodaje da je gradska uprava u potrazi za financiranjem projekta koji će pokazati na kojim gradskim linijama će prometovanje električnih autobusa biti optimalnije u daljnjem razvoju gradskog prijevoza. Odnosno, na kojim mikrolokacijama i stajalištima bi se vozila punila, u ovisnosti o dužini trase, nagibu te blizini i mogućnostima HEP-ove infrastrukture da se punionica postavi na određenom mjestu.
- I to što sve više građana koristi javni prijevoz već je ekološki povoljnije nego što je bilo prije. Sadašnji autobusi prevaljuju dvostruko veću kilometražu nego ATP-ovi, a još jednom podsjećam da vozne karte ni izdaleka nisu komercijalne, nego su subvencionirane iz gradskog proračuna.
Proizvodnja struje
Gdje god je to moguće, na zgrade javne namjene nastojimo postaviti sustave za grijanje tople vode, odnosno za proizvodnju struje. I to je povezano sa zelenim politikama, naročito u kontekstu skupoće struje zadnjih godinu dana. To se višestruko isplati, a glavno je ograničenje rentabilnosti investicije statika krovova i njihova površina, kaže Danijel Mileta.