Hoće li Šibenik postati prvi grad u Dalmaciji i tek treći u cijeloj državi, nakon Zagreba i Osijeka, s izgrađenim krematorijem? Ako je suditi po entuzijazmu Joška Vukovića, direktora pogrebnog poduzeća „Čempresi“ na čiju je inicijativu i pokrenuta ova ideja, odgovor je jasan – hoće.
Inicijalni potezi već su napravljeni. Započet je proces sređivanja imovinsko-pravnih odnosa oko dijela zemljišta na groblju Kvanj, te objedinjavanja katastarskih čestica u jednu. Preduvjet bez kojeg nije moguće napraviti daljnje korake.
- Prve kazete za urne, njih 30, na groblju Kvanj su izgrađene prije četiri godine. Iako je tada bilo dosta sumnji, taj potez pokazao se ispravan. Sve kazete smo tada jako brzo prodali. Prije dvije godine, izgradili smo ih još 75 i tek nekoliko ih je ostalo još neprodano. Trend kremiranja je u porastu, to je vidljivo, otud i želja da Šibenik dobije svoj krematorij – započeo je naš razgovor Vuković.
Tvrdi Vuković da upiti za kremiranje stižu svakodnevno.
- Kada sam tek došao u tvrtku, prije osam godina, imali smo jednu do dvije kremacije mjesečno, sada ih imamo toliko na tjednoj bazi. Upiti za kremaciju su česti i moja procjena je da će za dvadesetak godina omjer kremiranih pokojnika i klasično ukopanih pokojnika biti u omjeru 70 naprema 30 za kremacije – naglasio je Vuković.
Kremiranje ima i financijsku stranu priče, u ovom slučaju, onu povoljniju. Prema riječima Vukovića, cijena jedne kazete u koju stane šest do osam urni trenutno iznosi 5.000 kuna s uključenim PDV-om, dok cijene za klasičnu grobnicu, sa šest do osam mjesta dosežu cifru od 70.000 kuna.
- Razlika u cijeni kazete za urnu i grobnice je očita, dok je cijena kremacijskog i klasičnog pogreba slična. Gradnjom krematorija na Kvanju više neće biti potrebe da vozimo pokojnike u Zagreb, a time bi se i troškovi kremiranja smanjili za oko 4.000 tisuće kuna – rekao je Vuković.
Gradnja krematorija mogla bi ispuniti zahtjeve i bolnica u kontekstu zbrinjavanja patološkog otpada. Kako šibenske tako i bolnica iz susjednih gradova. Potencijalno, korist od šibenskog krematorija imali bi Zadar i Split, koji je doduše, prije nekoliko dana objavio da planira gradnju svog krematorija na groblju Lovrinac. Uspoređujući se sa Splitom, Vuković tvrdi da je Šibenik ipak u nešto boljoj startnoj poziciji, što se tiče prostornih i tehničkih preduvjeta.
- Krematorij koji će se graditi je isključivo za potrebe Grada i Županije. To što bi potencijalno i drugi gradovi dolazili u Šibenik koristiti usluge kremiranja je druga stvar. Uspoređujući Lovrinac i Kvanj, mislim da će projekt gradnje krematorija biti jednostavnije realizirati na našem groblju zbog same pozicije, mogućnosti širenja kao i postojeće infrastrukture. Pri tom mislim na blizinu plinskog postrojenja, koji je osnovni uvjet za gradnju krematorija – istaknuo je Vuković.
Uz podršku grada Šibenika koji je dao zeleno svijetlo za realizaciju projekta, priča oko šibenskog krematorija trebala bi dobiti svoj epilog kroz tri do četiri godine.
- Potrebna infrastruktura i želja su tu, kao i podrška gradonačelnika Burića da se krematorij izgradi. Mislim da bi kroz tri do četiri proračunska razdoblja mogli realizirati šibenski krematorij – zaključio je Vuković.
A kakav je stav Grada rekao nam je dogradonačelnik Šibenika, Danijel Mileta.
- Gospodin Vuković ima našu punu podršku. Projekt je započet na njegovu inicijativu i vjerujem da ćemo ga zajedničkim snagama uspjeti realizirati – istaknuo je Mileta.
Neslužbeno, projekt će vrijediti oko četiri milijuna kuna. O načinu financiranja Mileta nije htio špekulirati, ono što je sigurno je da će se tražiti novac izvan gradske blagajne.
- O samom financiranju još je prerano govoriti, ali mogu reći da smo u ovih zadnjih desetak godina uspješno pronalazili načine za financiranje projekata koji nisu iz gradskog proračuna. Vjerujem da će takav slučaj biti i u projektu gradnje krematorija – zaključio je Mileta.